Znanstvenici upozoravaju kako bi se kroz sljedeća dva mjeseca mogao formirati klimatološki poremećaj El Niño koji može "zagrijati" klimu i uzrokovati probleme diljem svijeta.
Sudeći prema izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) postoji 75 do 80 posto šanse da se El Niño razvije do veljače 2019. godine. Iako se ne očekuje da bude jak kao 2016. godine i koji je uzrokovao rekordne temperature, svejedno će imati "velik utjecaj na vrijeme i klimu".
Temperatura površine mora povećati će se za 0.8 do 1.2 Celzijusa iznad prosjeka, a možda čak i za 1.5 Celzijusa u prosjeku.
"Neće biti jak kao 2015. i 2016., koji je bio povezan s nevjerojatno jakim sušama, poplavama i izbjeljivanjem koralja diljem svijeta", kaže Maxx Dilley iz WMO-a.
"Usprkos tome, i dalje može jako utjecati na količinu kiše i klime u mnogim regijama, što će utjecati na agrikulturu, uzgoj hrane, sigurnost, širenje bolesti i kakvoću vode, posebno u kombinaciji sa zagrijavanjem klime generalno", kaže.
Pojavu je nevjerojatno teško predvidjeti, a još je teže pogoditi gdje će biti najjača, no WMO kaže da su kroz godine radili na modelima te sada ipak lakše najavljuju kada će El Niño doći. Čak je 60 posto šanse da će se nastaviti kroz travanj 2019. godine.
El Niño je prirodni fenomen koji se pojavljuje svakih nekoliko godina u ekvatorijalnom Pacifiku. Događa se kada se tople vode pomiču prema istoku duž ekvator i zastaju oko obale sjeverozapadne Južne Amerike.
To može dovesti do suhih uvjeta u južnoj hemisferi, uključujući Australiju, Indoneziju i Filipine. U sjevernoj hemisferi, to može dovesti do suša u Africi i Brazilu, te uzrokovati poplave u SAD-u, Južnoj Americi i Južnoj Aziji.
Najčešće je najmanje pogođena Europa.
Klimatologinja doc. dr. sc. Ivana Herceg Bulić kaže da prema svim dosadašnjim pokazateljima utjecaj tropskog Pacifika na Europu, a time i na Hrvatsku postoji.
"Međutim, on je relativno slab. Postaje znatno jači kada se podudari i gura u istom smjeru s nekim drugim utjecajima koji su jači i bliži Europi", rekla je za Tportal.
Osim promjena temperature diljem svijeta, utječe i na povećanje količina oluja ili suša na određenim lokacijama. Najugroženije su države koje graniče sa Pacifikom.
"Važno je istaknuti da postoje tipični efekti, ali ne i specifične prognoze te da El Niño reagira s čitavim nizom drugih klimatskih pojava tipičnih za određeno područje, klimu ili promjene", kaže WMO.
U Hrvatskoj on tijekom zimskih mjeseci podržava niski tlak zraka, donosi nešto nižu temperaturu zraka na sjeveru zemlje i višu na jugu te više oborina u cijeloj zemlji.
