Znanost
6408 prikaza

Što će nas doći glave? 10 scenarija za kraj svijeta

Apokalipsa
Thinkstock
Svijet kakav poznajemo mogao bi doživjeti krah u jednoj sekundi, a ovo je 10 najvjerojatnijih scenarija kraja ljudi

Uzevši u obzir mogućnost prirodnih katastrofa, ali i posljedica nepromišljenog ljudskog djelovanja, predstavljamo vam deset fiktivnih scenarija kraja svijeta.

10. Ledeno doba

U povijesti Zemlje bilo je 12 ledenih doba, a znanstvenici tvrde kako je vjerojatnije da se taj fenomen javi u kraćim vremenskim razmacima - otprilike svakih 40.000 do 100.000 godina. Iako se često pretpostavlja da bi u slučaju ledenog doba od zaleđivanja ostao sačuvan komad kopna oko ekvatora, prema pesimističnoj hipotezi znanstvenika nazvanom "Snowball Earth" (Zemlja kao snježna gruda), površina našeg planeta bi u potpunosti bila prekrivena ledenim pokrivačem debelim nekoliko kilometara, a preživjeli bi samo mikroorganizmi u morskim dubinama.

Filmske ilustracije katastrofe | Author: Themoviedb.org Themoviedb.org

9. Maltuzijanska katastrofa

Nacionalne vlade potiču rađanje djece te vjeruju kako će sve više mlade radne snage pomoći gospodarstvu i ekonomiji svijeta, a broj ljudi na Zemlji u stalnom je porastu. Tako nas je 1804. g. bila jedna milijarda, 1927. g broj ljudi se udvostručio, a već 50 godina poslije na svijetu je bilo četiri milijarde ljudi. U 2014. na svijetu se bilježi 7, 2 milijarde ljudi, a pretpostavlja se kako će nas do 2050. biti preko devet milijardi. S brojem ljudi rasti će i potrebe za hranom, a prema projekcijama proizvodnja hrane bi se trebala povećati za 60 do 70 posto. Problem se javlja jer su izvori hrane i energije na Zemlji ograničeni, a potrošeno ih je već oko 25 posto. Prema scenariju katastrofe koji je opisao Thomas Malthus, doći će trenutak u kojem će rast populacije nadmašiti potencijal poljoprivrede. Teško je predvidjeti bi li ovaj scenarij istrijebio čovječanstvo, no ratovi oko hrane i opća glad bi svakako bili vjerojatni.

Jemenu zaprijetila glad | Author: Reuters/Pixsell Reuters/Pixsell

8. Dominacija umjetne inteligencije

Gotovo 100 godina nakon što se prvi androidni robot pojavio u klasiku "Metropolis" Fritza Langa, stvoreni su prvi humanoidni roboti koji mogu pomagati ljudima. Iako mnogi misle kako roboti nikad neće biti sposobni za misli i ponašanje za koje nisu programirani, vjeruje se kako se rizik za njihovu dominaciju povećava kako oni postaju sve kompleksniji i napredniji. Prema hipotezi "Grey Goo", nanoroboti bi mogli postati dominantne sile u svijetu u kojem će ljudi biti građani drugog razreda. 

 

Ilustracija iz filma Ex machina | Author: Themoviedb.org Themoviedb.org

7. Globalno zatopljenje

Prema ovom scenariju, apokalipsa može uslijediti isključivo kao rezultat nepromišljenog djelovanja ljudi i štete koju su sami nanijeli planetu. Znanstvenici tvrde kako se globalno zagrijavanje kao fenomen pojavilo nakon početka industrijske ere, a razine ugljičnog dioksida povećale su se za 50 posto u proteklih 150 godina. To je dovelo do povećanja prosječne temperature, a učinci su vidljivi na smanjenju ledenog pokrova u arktičkim predjelima. Prema NASA-inom istraživanju, područje Arktika bi u potpunosti moglo biti bez leda do ljeta 2040. g., a otapanje leda s Greenlanda bi povećalo razine mora za šest metara - što bi imalo velik utjecaj na civilizaciju.

Globalno zatopljenje | Author: Thinkstock Thinkstock

6. Supervulkan

Supervulkan se definira kao vulkan sposoban izbacivati masu veću od 1000 km3 te su po 100 puta veći nego vulkani poput Krakatoa, Sv. Helene ili Pinatuboa. Postoji konsenzus u znanstvenim krugovima koji kaže da je takav scenarij gotovo neizbježan te bi mogao ugroziti ljudsku civilizaciju kao što je bilo s "Toba katastrofom" - erupcijom supervulkana prije 70.000 godina za koju se pretpostavlja da je uzrokovala globalnu vulkansku zimu te izbrisala 60 posto ljudske populacije sa Zemlje. Danas se smatra kako je potencijalno najopasniji Yellowstone Caldera.

Erupcija Etne | Author: Youtube Youtube

5. Proboj gama zraka

Proboji gama zraka su kozmički događaji koji se mogu promatrati u udaljenim galaksijama kao kolaps vrlo masivnih zvijezda te njihovu pretvorbu u supernovu ili hipernovu. Takve katastrofične eksplozije su najsvjetliji elektromagnetski fenomen koji se događa nakon što zvijezda potroši svoje nuklearno gorivo, pa jezgra postaje nestabilna i eksplodira. Procjenjuje se kako se to u našoj galaksiji događa oko svakih pet milijuna godina. Čak i kod izrazito niske vjerojatnosti udara gama zraka direktno na Zemlju, postoje dokazi da je jedan takav događaj uzrokovao jedno od pet masovnih izumiranja u povijesti Zemlje. Blizak proboj gama zraka bi mogao imati katastrofalne posljedice, poput uništenja naše atmosfere i svih oblika života u samo nekoliko sekundi.

Svemir | Author: Thinkstock Thinkstock

4. Globalna pandemija

Unatoč prijašnjoj pojavi smrtonosnih virusa, poput prve pojave H1N1 virusa koji je ubio pet posto ljudske populacije, ljudi generalno smatraju da danas žive u sigurnijem i zdravijem svijetu te nas napredak medicine štiti od globalnih pandemija. No druga je epidemija H1N1 virusa 2009. g. dokazala kako smo u krivu te da se rizik bolesti povećava uslijed masovnog uzgoja životinja jer se stvaraju savršeni uvjeti za mutaciju virusa te stvaranje novih sojeva. Već danas, neke su bakterije i virusi postali otporni na postojeće tretmane, pa postoji realna prijetnja pojave bolesti od koje se nećemo znati niti moći braniti. 

Epidemija žute groznice u Kongu | Author: Reuters/Pixsell Reuters/Pixsell

3. Udar stranog tijela

Šanse da velik asteroid udari u Zemlju su realno niske, no ovo se ipak navodi kao jedan od vjerojatnijih scenarija apokalipse. Pretpostavlja se da svakih 500.000 godina Zemlju udari asteroid promjera unutar jednog kilometra, a ovisno o njegovoj veličini  posljedice mogu biti katastrofalne - megatsunamiji visoki 100 m koji bi uništili sva obalna područja, niz seizmičkih i klimatskih nesreća poput globalne zime ili pak sloja prašine koji bi godinama mogao prekrivati Zemlju. Smatra se kako je asteroid Chicxulub promjera 10 km koji je pogodio Zemlju prije 65 milijuna godina uništio 75 posto oblika života na našem planetu.

Ilustracija sudara asteroida s planetom veličine Zemlje | Author: NASA/JPL-Caltech/ public domain NASA/JPL-Caltech/ public domain

2. Eksperimentalna nesreća

U ime znanosti i napretka, danas se provode brojna istraživanja na uređajima koji bi svojom snagom mogli uništiti Zemlju. Primjeri za to su nuklearni pokusi ili pak nesreća s Velikim hadronskim sudaračem (Large Hadron Collider) - akceleratorskim postrojenjem nedavno izgrađenim u Ženevi koji bi bez kontrole mogao dovesti do nastanka crnih rupa, stvaranja egzotične materije...

Crna rupa | Author: ESO ESO

1. Smrt Sunca

Ako će na Zemlji još uvijek biti ljudi za 5,4 milijarde godina, vrlo je vjerojatno da će biti svjedocima smrti Sunca. Budući da ono nema dovoljno mase kao supernova, ono će iskoristiti sav vodik iz svoje jezgre te će se napuhivati dok mu se promjer ne poveća za 30 puta i tako će postati crveni div. Ta će faza potrajati oko dva milijuna godina, s brojnim solarnim olujama, topljenjem leda na Zemlji i podizanjem razine mora od oko 60 metara pri čemu će se naš planet pretvoriti u neki sličan Merkuru - a sva će civilizacija nestati.

Eksplozije na Suncu | Author: NASA NASA

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.