Znanost
1405 prikaza

Što se događa s mozgom neposredno prije smrti

Bolnica
Thinkstock
Kada srce prestane kucati, a krv teći, ostatak tijela se polako gasi. No, nova metoda sugerira kako je to možda pogrešno

Znanstvenici su proučavali srce i mozak štakora u trenucima prije nego li je nastupila smrt životinje zbog nedostatka kisika. Otkrili su kako životinjski mozak šalje povremene signale srcu što je izazvalo nepovratno oštećenja organa te prouzročilo njegovu smrt. Kada su znanstvenici blokirali te signale, srce je poživjelo duže, prenosi Business Insider. 

Nalaz u potpunoj suprotnosti s dosadašnjom praksom

Ako se sličan proces dogodi i kod ljudi moglo bi pomoći da preživimo nakon što srce prestane s radom, navodi se u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.  

"Ljudi su, naravno, fokusirani na srce, razmišljaju ako sačuvamo srce, sačuvat ćemo i mozak", rekla je koautorica studije Jimo Borjigin, neuroznanstvenica na Sveučilištu Michigan Medical School u Ann Arboru. 

No, njezin tim je pronašao nešto iznenađujuće. 

"Morate odvojiti kemijsku komunikaciju između mozga i srca kako bi spasili srce", rekla je dodajući kako je nalaz u suprotnosti s gotovo cijelom hitnom medicinskom praksom. 

Svake godine, više od 400.000 Amrikanaca doživi srčani zastoj. Čak i uz medicinski tretman, svega 10 posto preživi i bude otpušteno iz bolnice, navode iz američkog Haert Association.  

Istraživači su se zapitali zašto srce prethodno zdravih osoba iznenada potpuno prestane raditi, nakon što nekoliko minuta nema kisika. 

Mozak je aktivan nakon zastoja srca

Ispada da i osoba sa srčanim zastojem gubi svijest i ne pokazuje znakove života, a mozak je i dalje aktivan. U prethodnom istraživanju iz 2013. godine Borjigin i njezine kolege otkrile su kako srce umire jer je potopljeno signalima iz mozga, vjerojatno u očajničkom pokušaju da spasi srce. 

Ta baraža signala može biti odgovorna za iskustva nekih ljudi koji su bili blizu smrti, rekla je Borjigin. 

U novom istraživanju, istraživači su izazvali srčani zastoj kod štakora tako što su im dali udisati ugljični monoksid ili su ih izlagali smrtonosnim injekcijama. Istraživači su potom proučavali aktivnost mozga životinja koristeći elektroencefalograf (EEG) i njegovu srčanu aktivnost koristeći ehokardiograf (ECG) u trenucima smrti. Tim je, također, izmjerio kemijske signale u srcu i mozgu štakora tijekom pokusa. 

U početku, životinjsko srce je gotovo potpuno prestalo kucati. No kasnije, moždana je aktivnost postala jače usklađena sa srčanom. Istraživači su upotrijebili novu tehnologiju koju su razvili kako bi izmjerili otkucaje srca, otkucaj po otkucaj. 

Dok su srce i mozak bili usklađeni, istraživači su promatrali poplavu više od desetak neurkemikalija, kao što je dopamin koji proizvodi osjećaj ugode, i norepinefrin koji izaziva osjećaj budnosti. Ta poplava kemikalija mogla bi objasniti zašto ljudi koji su doživjeli iskustvo bliske smrti opisujuju kao 'stvarniju od stvarne', istaknula je Borjigin.  

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.