Kada je potres od devet stupnjeva po Richteru pogodio Japan 2011. godine, cijeli otok se pomaknuo prema istoku, a u tsunamiju koji je uslijedio život je izgubilo 20.000 ljudi.
Tragedija je također na kopno donijela nevjerojatnu količinu materijala iz mora, što je znanstvenicima omogućilo jedan potpuno novi uvid u to kako se podvodne vrste prilagođavaju na nove sredine.
Još jedna od posljedica tsunamija bilo je 'prisilno' putovanje preko 300 različitih morskih vrsta, koje su pronađene tisućama kilometara daleko od Japana - od Havaja, preko Kalifornije, do Aljaske.
Među tim vrstama našao se i jedan neobičan mekušac poznat kao brodski crv (Teredo navalis). Ovaj školjkaš poznat je po nezasitom apetitu za drvetom, a njegovu reputaciju potvrdili su i nalazi znanstvenika, koji su utvrdili da čak 22 posto drvenih materijala koje je izbacio tsunami nosi tragove prisustva brodskih crva s obala Japana.
Brodski crvi se hrane drvetom, što čini njihov digestivni trakt vrlo kompleksnim, a njihovu ulogu za globalni ekosistem neprocjenjivim.
Hoće li ove vrste uspjeti opstati u novoj sredini, tek će se tek vidjeti, ali ako uspiju, bit će otvoreno još jedno poglavlje u dugoj zajedničkoj povijesti čovjeka i brodskih crva.
Najraniji zapisi o ovim stvorenjima mogu se pronaći u antičkim grčkim spisima, koji svjedoče o tome kako je razvoj trgovine raznio ova stvorenja do svakog kutka Mediterana. Otada gotovo da nema epohe u kojoj riječ brodski crv nije zapisana, ali najčešće u negativnom kontekstu.
Na početku 16. stoljeća, brodski crvi koje je Kristofer Kolumbo poveo na svoje četvrto putovanje, potopili su najmanje dva broda. Godine 1588., Teredo Navalis je odigrao ključnu ulogu u pobjedi britanske flote nad španjolskom armadom, čiji su brodovi bili oslabljeni zbog velikog broja crva.
Povjesničari smatraju da je Teredo Navalis odgovoran i za propast Nantucketa, otok koji je inspirirao klasik književnosti Moby Dick. U 18. stoljeću čovječanstvo je uvidjelo pravu destruktivnu moć ovih sićušnih stvorenja kada su se drveni stupovi koji su podupirali nizozemske obalne utvrde obrušili u more.
Neki eksperti navode i da su brodski crvi potopili više brodova od pirata.
"To je životinja koje se kapetan Kuka bojao koliko i Mikronežana koji su ga ubili", smatra biolog specijaliziran za podvodne ekosisteme, Kevin Eckelbarger.
Do početka 20. stoljeća, pronalazači u SAD-u prijavili su preko 1.000 patenata za borbu protiv brodskih crva, ali zbog nedovoljnog znanstvenog znanja, mnogi pokušaji da se pobijedi pošast izazvali su katastrofalnu štetu po životnu sredinu, piše Newsweek.
Sa razvojem tehnologije i proizvodnje novih materijala, drvena građa je mahom izašla iz upotrebe, prepustivši mjesto fiberglasu i različitim metalima. I pored toga, brodski crvi prema nekim procjenama godišnje naprave oko milijardu dolara štete.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
bože sveti
Ovo je stvarno sramota! Koliko neznanja, gluposti i nepismenosti ovdje vlada? Prvo, i djeca u vrtiću korektnije bi napisala Kolumbovo ime! Kristofor (Kristobal) je, a ne Kristofer! Drugo, još strašnije, "kapetan Kuka", Melita, dušo, zapravo je engleski kapetan James Cook ... prikaži još!k (1728-1799), jedan od najpoznatijih i najslavnijih pomoraca i istraživača u povijesti. Je, doduše, slično se izgovara, ali, kako netko može biti tako glup, pa pomiješati lik iz Petera Pana s njim???