Izraz "kemoterapija" prvi je u svijetu još 1907. godine koristio nobelovac Paul Ehrlich. Tada je "kemoterapeutik" bio izraz koji se koristio za široki raspon lijekova, u Ehrlichovu slučaju, bila je riječ o otkriću arsfenamina, prvog učinkovitog lijeka protiv sifilisa. U desetljećima poslije kemoterapeuticima su se počeli nazivati i lijekovi protiv raka. 1935. znanstvenici su naslutili da bi dušični iperit, inače bojni otrov, ali u medicinske svrhe u niskim dozama, mogao utjecati na bijela krvna zrnca.
1942. prvi put su pokušali s unošenjem u organizam kroz venu i nedugo nakon kraja Drugog svjetskog rata kao prvi kemoterapeutik protiv raka lansiran je "mustine" odnosno klormetin. Kemoterapeutici su se narednih desetljeća otkrivali sve brže i brže, u pravilu sve učinkovitiji, ali osnovni problem je opstajao: kokteli koji su sprečavali razmnožavanje stanica raka, u pravilu nisu štedjeli niti normalne stanice, pa je i normalno i očekivano da lijekovi ne djeluju kod svih, te da svi, u većoj ili manjoj mjeri, imaju nuspojave.
Ciljani kemoterapeutici nisu baš stara vijest, a stvari po pacijente trebale bi se jako poboljšati nakon otkrića znanstvenika s Case Western Reserve University i Cleveland Clinic koji su po svemu sudeći na tragu metoda kojima bi se unaprijed znalo hoće li oboljeli od raka pluća ili dojke reagirati na kemoterapiju ili ne. Ključ tajne, kako se čini, leži u analiziranju tkiva oko karcinoma, zdravog tkiva.
"Postoje dokazi da informacije koje se dobivaju MR i CT snimanjem tkiva izvan tumora, može biti krajnje vrijedne i da se pomoću njih može predvidjeti hoće li kemoterapija pacijentima s karcinomom pluća ili dojke pomoći", kazao je za EurekAlert Anant Madabhushi, osnivač centra za kompjutersko analiziranje i personaliziranu dijagnostiku u znanstvenim medicinskim centrima u Clevelandu.
Biomedicinski stručnjak sa svojom vojskom pomoćnika otkrio je, što je i naveo u publikaciji JAMA Network Open, kako da se jednostavnim pregledom otkrije da li takvo tkivo sadrži marker HER2, prisutan u 20-ak posto oboljelih od raka dojke. Ako bi pacijentica imala taj marker, bila bi pogodna za ciljanu kemoterapiju. Ako ne, onda ne bi, pa ju se ne bi maltretiralo tretmanom dok se ne vidi da joj ne pomaže.
"Sada je stanje takvo da pacijenti primaju 'jedan lijek za sve' tretman iako su vrlo različiti. Ono što mi pokušavamo jest da utvrdimo i prije tretmana hoće li mu terapija koristiti", kazao je za EurekAlert Nathaniel Braman, jedan od znanstvenika koji je otkrio HER2.
Na sličan način, prema drugom istraživanju, učinkovitost se može predvidjeti skeniranjem zdravog tkiva oko tumora. Nije riječ samo o boli koju trpe pacijenti, nego o nizu stvari. Pri vrlo agresivnim vrstama raka, primjerice raka pluća malih stanica, koji čini čak 20 posto svih vrsta raka, riječ je i o dobitku na vremenu u utrci s bolesti, što dovodi do boljih izgleda u spašavanju ili barem produljenju života.
Povrh toga, ako se terapija primjenjuje bitno efikasnije, onda je riječ i boljoj efikasnosti zdravstvenog sustava, odnosno uštedi resursa, direktno posljedično i novca, što povratno opet dovodi do oslobađanja resursa za spašavanje dodatnih ljudskih života. Na Cleveland Clinics analizirali su slike sa skeniranja 125 pacijenata kojima su dijagnosticirani karcinomi ne-malih stanica. Ispalo je da su svi početno primali kemoterapiju, ali je samo oko polovice na nju pozitivno reagirala.
Znanstvenici su potom krenuli analizirati slike skenova tkiva tumora, a onda i unutar i zdravog tkiva oko tumora.
"Gledajući i unutar i izvan tumora, došli smo do točnosti od 77 posto koji pacijenti će dobro reagirati na kemoterapiju, što je bitno bolje od 68 posto kada se promatra samo unutar tumora", kazao je Mohammadhadi Khorrami, jedan od voditelja tog istraživanja.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
lijek za rak kao da ne zele da se pronađe