Nije sporno kako je povrće iz roda kupusnjača, u koje spada i brokula, kelj, kupus, cikla, koraba i cvjetača, dobro za zdravlje. Bogati su vlaknima, i vitaminom C, E, te mineralima i hranjivim tvarima, i imaju malo kalorija.
No da li bi njihova konzumacija mogla spriječiti i razvoj raka, predmet je mnogih istraživanja.
"Dok su laboratorijske studije nad životinjama pokazale značajne prednosti u zaštiti DNK i niz protuupalnih prednosti, rezultati istraživanja nad ljudima su različiti", rekla je to Vandana R. Sheth, glasnogovornica nutricionističke akademije.
Sve takvo povrće sadrži glukozinolate, prirodne tvari koje se raspadaju prilikom sjeckanja, kuhanja, žvakanja i probavljanja na biološki aktivne spojeve koji se nazivaju izotiocijanati i indoli. U pokusima nad životinjama otkriveno je kako ti spojevi inhibiraju karcinom mokraćnog mjehura, dojke, debelog crijeva, jetre, pluća i želuca, piše New York Times.
Štite stanice od oštećenja, mogu pomoći i u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka i migraciji tumorskih ćelija, procesima koji pomažu u širenju raka. No studije nad ljudima su bile nedosljedne. Mnoge među njima nisu pronašle nikakve poveznice među karcinomima i unosu ovog povrća. Druge su pak otkrile kako muškarci koji se hrane ovim povrćem imaju manji rizik od obolijevanja od karcinoma prostate, a žene će imati manji rizik od obolijevanja od raka dojke.
Jedna nizozemska studija pokazuje kako žene koje konzumiraju puno takvog povrća imaju manji rizik od raka debelog crijeva, no ne i do rektalnog karcinoma. Analiza je pokazala i kako će žene koje jedu više od pet obroka ovog povrća tjedno imati manju mogućnost razvoja karcinoma pluća.
Ovu nedosljednost mogao bi objasniti genetski kod pojedinca.
Znanstvenici su nedavno otkrili kako polovica populacije nije nositelj gena koji određuje koliko dugo tijelo zadržava i koristi te tvari koje se nalaze u povrću. Kupusnjače sadrže i ostale zaštitne tvari, uključujući karotenoide, biljne pigmente koji mogu kontrolirati abnormalni rast stanica, vitamin C, koji djeluje kao antioksidans, štiti stanice i podupire rad imunološkog sustava, i folnu kiselinu, koja može pomoći u održavanju zdrave DNA i 'isključivanju' gena za širenje raka.
Takvo povrće nema škroba i dobar je izvor vlakana, a američki Institut za istraživanje raka zaključuje kako prehrana bogata vlaknima "uvjerljivo" smanjuje rizik od raka debelog crijeva, prehrana bogata povrćem bez škroba "vjerojatno" smanjuje rizik od obolijevanja od karcinoma usta, grla i glasovnog sklopa, te da prehrana hranom koja je bogata karotenoidima "vjerojatno" smanjuje rizik od raka pluća, kao i rak usta, grla i glasovnog sustava.
Svjetski centar za istraživanje raka kaže kako postoje ograničeni dokazi koji pokazuju da takvo povrće smanjuje rizike ranije spomenutih karcinoma, i čvrsti dokazi kako vlakna smanjuju rizik od razvoja raka debelog crijeva.
Sheth upozorava kako je u potragu za ovim hranjivim tvarima najbolje krenuti putem prehrane, a ne kroz prehrambene dodatke, budući da prekomjerna konzumacija nekih vitamina i karotenoida može biti štetna. Dok je premalo folne kiseline povezano sa povećanim rizikom od raka debelog crijeva, nedavne studije pokazale su kako do razvoja karcinoma može dovesti i previše folne kiseline, koja se nalazi u nekim dodacima i hrani.
"No prehrana bogata povrćem dobra je za nas", naglašava Sheth i kaže kako uključivanje ovakvog povrća u našu prehranu ne može škoditi.
