Odlučili smo otići na Mjesec u ovom desetljeću, ne zato što je to lako nego zato što je teško. Isječak je to iz govora pokojnog Johna Fitzgeralda Kennedyja iz vremena u kojem je NASA bila najpopularnija državna agencija na svijetu, kad je predvodila kolonizaciju Zemljina satelita. Sad ona ne uživa ni približno takav ugled, pa svijet traži neke nove vizionare. I tu na scenu stupa Elon Musk.
Osnivaču PayPala i mnogih drugih kompanija možemo predbaciti mnoštvo toga, počevši od njegova, blago rečeno, precjenjivanja proizvodnih kapaciteta Tesle pa do sprdanja s regulatorima tržišta dionica. Ono što mu nitko ne može predbaciti je nedostatak vizije. Sad je odlučio da će njegova kompanija Space X odvesti ljude na Mars ili, kako bi to rekao reper 50 Cent, umrijeti u pokušaju. Ambiciozni planovi još ambicioznijeg Južnoafrikanca Muska naišli su na poprilično oprečne reakcije.
S jedne strane imat ćete znanstvenike koji govore da je to sjajna ideja. Jako teško izvediva ideja, ali sjajna. S druge strane će stati ljudi koji promatraju Muskovu karijeru i neuspjeh za neuspjehom što se tiče proizvodnje njegova električnog čuda na četiri kotača. Negdje u sredini naći ćete ekipu koja promatra neuspjehe državnih agencija u spuštanju sondi na Crveni planet. Dosad je, naime, samo Amerikancima pošlo za rukom spustiti robota na Mars.
Europska svemirska agencija pokušala je 2016. godine spustiti robota pa su godine planiranja i truda znanstvenika diljem kontinenta završili tek još jednim kraterom na Marsu. Letjelica Schiaparelli završila je kao crna mrlja na crvenoj prašini nakon udara brzinom od 540 kilometara na sat. Istragom je utvrđeno da je Schiaparelli, tri minute nakon ulaska u atmosferu Zemljina susjeda, prebrzo se vrtio i određeni instrumenti su zakazali. Računalo je zaključilo da je letjelica ispod razine tla i ispalilo padobran kao da slijeće.
Zapravo je letjelica bila na visini od nešto manje od tri kilometra, pa nije uspjela dovoljno usporiti. Bi li ljudski faktor mogao promijeniti nešto? Da je čovjek bio negdje bliže, barem u orbiti oko Marsa, bi li letjelica uspjela sigurno sletjeti? Možda. S udaljenosti od šezdesetak milijuna kilometara lako je raspravljati o smrti tek posljednje u nizu letjelica. Robot je robot i, barem koliko mi znamo, nema emocije.
Jednog dana kad astronauti krenu na put dug šest mjeseci bit će puno teže objektivno promatrati rezultate višegodišnjih izračuna i eksperimenata. Znanstvenici još nisu sigurni mogu li uopće ljudi psihički preživjeti šest mjeseci u kapsuli veličine omanje zatvorske ćelije. I to neke samice, a ne ćelije u Remetincu. Znamo da ljudi mogu preživjeti na Međunarodnoj svemirskoj postaji, ali stalni pogled na Zemlju i redovita komunikacija s obiteljima i prijateljima zasigurno pomažu u očuvanju njihova mentalnog zdravlja.
Jednom kad pošaljemo ljude na Mars, porukama će trebati po 12 minuta da dođu na svoje odredište. Vratit ćemo se u doba kad smo slali pisma i nadali se da ih pošta neće zagubiti negdje. I to je još i najmanji problem u svemu.
Nismo sigurni mogu li astronauti preživjeti putovanje kroz prazninu svemira gdje je jedina zaštita od meteora i raznog zračenja tanki sloj metala ili sintetskih materijala. Kilometri i kilometri zraka štite nas na Zemlji, ali kad se neki novi istraživači otisnu u bespuća svemira, ne znamo možemo li ih zaštititi od nepovratne štete uzrokovane zračenjem.
"Teški ioni poput željeza i silicija mogu naštetiti s obzirom na njihovu povećanu masu, ako ih uspoređujemo s rendgenskim zrakama i gama zrakama koje prevladavaju na zemlji", svojedobno je izjavio Kamal Datta, viši znanstvenik sa Sveučilišta Georgetown i iz NASA-e.
"Iako kratka putovanja, poput onih na Mjesec, neće astronaute izložiti ovakvoj vrsti štete, puno veća zabrinutost javlja se zbog dugotrajnih ozljeda koje mogu nastati tijekom duljih putovanja, poput onih na Mars", kazao je on.
Svim opasnostima usprkos, pa čak i sasvim realnima šansama da završe kao još jedan asteroid u Sunčevu sustavu, Musk ili NASA imat će više nego dovoljno kandidata za prvo putovanje na Mars. Mnogi će se voditi mantrom: "Umire se samo jednom, pa zašto ne umrijeti na Marsu?!".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
na mars nece još dugo ,treba$$$$$$$$$$$$$$$