Kako god mjerili, Sunce je 2013. doživjelo svoj vrhunac u trenutačnom razdoblju, rekao je znanstvenik Richard Harrison iz Rutherford Appleton laboratorija u Oxfordshireu.
Tvrdi kako u svojih trideset godina rada kao solarni fizičar nikad nije vidio takvo što. Znanstvenici su jedino složni kako će ovaj fenomen mirovanja Sunca i njegovih pjega dovesti do duljih i hladnijih zima.
"Ovo nam jako nalikuje na Maunderov minimum, razdoblje između 1645. i 1715. kad je Zemlju pogodilo mini ledeno doba. Tad se čak i Temza, rijeka koja prolazi kroz London, zaledila", kažu znanstvenici.
Prema svojim izračunima smatraju da postoji šansa od 20 posto da se temperature na Zemlji drastičnije promijene.
Maunderov minimum je bilo najdulje zabilježeno razdoblje mirovanja Sunca. Tad je sunčevih pjega bilo najmanje što se odrazilo na klimu. Tad je nastupilo jedno mini ledeno doba. Veće rijeke su se tijekom zime zaledile, a snijeg se u nižim krajevima Europe zadržavao gotovo godinu dana.
Ovo što naša zvijezda sad prolazi, možemo pronaći u podacima tog doba. Prava povezanost Sunčeva bioritma i količina njegovih pjega te utjecaj na klimatske promjene je teško do kraja dokazati. Cijelo to područje fizike i astronomije se i dalje istražuje.
"Imamo mjerenja Sunca u posljednjih 400 godina. Jako smo blizu drastičnoj solarnoj neakivnosti", kažu Britanci.
Iako je svijet mnogo drukčiji od onog u 17. stoljeću. čovjek je jako utjecao na njegovu promjenu.
"Nismo još svjesni ljudskog tjecaja na naš planet. Moguće je da će utjecaj na sve biti jači nego što se očekuje", upozoravaju istraživači.
"Idućih 40 godina je kritično jer bi niske temperature mogle utjecati na klimatske promjene i vjetrove na Zemlji", kaže Mike Lockwood sa Sveučilišta u Readingu.
Prema njegovim istraživanjima, postoji oko 20 posto izgleda da se vratimo u one vremenske uvjete od prije 400 godina.
Još 2013. je američka svemirska agencija NASA upozorila da se nešto čudno događa sa Suncem. U 2014. su prema proračunima očekivali solarni maksimum koji se događa, prema predviđanjima, gotovo svakih jedanaest godina.
Umjesto njega, površina Sunca je mirna što prkosi svim predviđanjima. Konvencionalna znanost smatra da se solarna aktivnost konstantno ritmički mijenja.
Na jednom kraju svakog od ciklusa, zvijezda se umiri tako da možemo vidjeti samo nekoliko pjega i zabilježiti nekoliko baklji. Kad je zvijezda na vrhuncu, diže se broj njezinih pjega, a solarne oluje postaju česte.
One jače mogu utjecati na telekomunikacijski sustav. Iako broj pjega broje konstantno, sam ciklus od jedanaest godina postaje neredovit.
"Broj solarnih pjega je trenutačno manji od onih zabilježenih u 2011. godini. Solarne baklje su postale neredovite", pišu iz NASA-e.
Na posljednjim snimkama zabilježili su jako malen broj pjega, a s obzirom na Sunčev vrhunac, naša zvijezda bi trebala vrviti njima, pokazuju podaci američki znanstvenika.
Istraživači koji zastupaju malo drukčiju teoriju o aktivnostima Sunca smatraju da je NASA pogrešno protumačila podatke.
"Ovo što trenutačno osjećamo je solarni vrhunac. Stvar je u tome što trenutačno Sunce ima dva svoja vrhunca kao i 2001. i 1989. Ono se jednostavno smiri između svoja dva vrha djelovanja. Između njih postoji ciklus mirovanja koji traje dvije godine", kaže Dean Pesnell koji zastupa druga mišljenja u NASA-i.
On vjeruje kako je broj Sunčevih pjega porastao 2011. da bi se smirio godinu poslije.
"Ako je riječ o dvostrukom vrhuncu ili blizancima, on se počeo događati prošle godine. Idući možemo očekivati 2015.", misli Pesnell.
Samo malo ledeno doba pomažu i klimatske promjene koje uzrokuju staklenički plinovi. Ta mjerenja istraživači provode od 1900.
Dokaz da je ono počelo vide u sve nižim temperaturama tijekom zime u zemljama bližim ekvatoru. Svoja mjerenja o tome predstavio je britanski znanstvenik Mojib Latif prošle godine u Ženevi.
Prema njemu proces zahladnjenja traje već dvadesteak godina te će su idućih nekoliko desetljeća samo nastaviti.
"Taj proces ne možemo zaustaviti, morat ćemo preživjeti", kazao je Latif.
