Znanstvenici s američkog sveučilišta Rochester u New Yorku stvorili su miševe čiji su mozgovi napola ljudski. Kao rezultat eksperimentiranja u liječenju neuroloških bolesti, dobili su glodavce koji su mnogo pametniji od svoje braće. Ideju nisu dobili iz znanstveno fantastičnih filmova nego su željeli proučiti kako neurološke bolesti utječu na mozak. Za to
im je trebao potpuni pregled utjecaja na mozak. Miševima su dirani neuroni – stanice kojima misle. No glija stanice mozga, one koje podržavaju neurone, ljudske su.
- To je i dalje mišji, a ne ljudski mozak - rekao je Steve Goldman, znanstvenik medicinskog centra na sveučilištu Rochester za časopis New Scientist. Njegov tim, uzeo je nerazvijene glija stanice darovanih embrija i implantirao ih u tek rođene miševe. Njih se 300.000 u godinu dana umnožilo u 12 milijuna. Od početnih, razvile su se u astrocite, zvjezdaste glija stanice koje su potisnule mišje. Sličan pokus Goldmanov tim će provesti i sa štakorima. Ipak, određeni dio znanstvene zajednice negodovao je zbog miješanja stanica različitih vrsta živih bića.
- Ako životinje radite ljudskijima, gdje stati s eksperimentima - upitali su kolege američke neurologe. Goldmanov tim se pravdao da se tu samo radilo o potpornim stanicama te da nisu mijenjali samu vrstu. Zbog daljnjih etičkih pitanja, takve pokuse neće raditi na majmunima. Kritičari pozivaju ipak na oprez, zbog sličnosti s filmom “Planet majmuna”. U njemu su, zbog liječenja ljudskih bolesti, proizveli supermajmune koji su nadvladali ljudsku vrstu.
