Znanost
2590 prikaza

Tu je nekad bio veliki glečer - umjesto njega sad je most

Ledenjak Trift u Švicarskoj
YouTube
Klimatske promjene uništavaju tisuće metara visoke planine, opstati u 21. stoljeću bit će puno teže i gore nego što se i sanjalo

Dug 150 metara i na visini od 90 metara viseći pješački Most ledenjaka Trift u Alpama nije postojao prije samo 20 godina. Na tom mjestu bio je ledenjak preko kojega su izletnici prelazili ovaj klanac. Uslijed klimatskih promjena ledenjak Trift najvećim dijelom se daleko povukao, kako se vidi na slikama, a švicarska vlada smislila je plan kako da iskoristi ono što je od doline preostalo.

Ledenjak Trift u središnjoj Švicarskoj odavna je popularno odredište planinara, posebno most koji povezuje mjesto Gadmen s kilometrima staza za pješačenje po kamenom tlu iznad granitnog klanca. Oni koji uspješno zauzdaju svoje živce preko staze koja u duljini od 150 metara visi 90 metara iznad tla, za nagradu će imati spektakularan pogled. No, rub ledenjaka Trift moći će vidjeti tek jedva, daleko u pozadini, jer se ledenjak u 21. stoljeću rapidno otopio, ostavljajući iza sebe smaragdno jezero.

Tako je ledenjak Trift postao žrtvom klimatskih promjena, kao i deseci tisuća drugih diljem Zemlje koji se otapaju kako se Zemlja zagrijava. Otapanje ledenjaka pridonosi rastu razine mora, poplavama i na kraju će značiti sve manje vode za piće i poljoprivredu. Povlačenje ledenjaka utjecat će i na hidroelektrane jer će se ledenjaci povući preko granice nakon koje će tokovi voda početi opadati.

Diljem svijeta danas se 16 posto električne energije dobiva iz tekućih voda. Alpe imaju više ledenjaka nego ijedan drugi dio Europe, a među alpskim zemljama, Švicarska ih ima najviše. Ledenjaci vodom napajaju brane i hidrocentrale ukopane po planinama. Hidroelektrane na taj način predstavljaju izvor 60 posto električne energije u švicarskoj. Jednu od tih elektrana vodom napaja otapanje ledenjaka Aletsch, najduljeg u Alpama. Umjetno jezero nastalo je gradnjom brane Gebidem prije 50 godina.

Od brane voda putuje tunelima 600 metara nizvodno do električne centrale ukopane u planinu gdje svojom silinom pokreće turbine. Glavni izvor vode za hidroelektrane najčešće su kiša i snijeg koji se otapa, ali je u Švicarskoj važan izvor i otapanje ledenjaka koji se ovih godina otapaju vrlo brzo.

Alpinist na Mont Blancu Klimatske promjene Znanost Rast temperatura: Stotine leševa izlaze ispod leda

U Alpama se globalno zagrijavanje osjeća snažno kao malogdje drugdje i većina od njenih 1500 ledenjaka smanjivala se svake pojedine godine od 2001. Mnogi od njih smatra se da će do 2090. sasvim nestati. Posebno gadna bila je 2017. godina kada je 20 promatranih ledenjaka izgubilo 3 posto svog volumena zbog suhe zime i ekstremno toplog ljeta. Jako loša je bila i prošla godina, pokazuju podaci Nadzora ledenjaka u Švicarskoj.

"Kad smo u Švicarskoj podigli prvu elektranu sredinom prošlog stoljeća, nismo govorili o klimatskim promjenama", kaže Florian Widmer, direktor Alpiqa, švicarske tvrtke za proizvodnju električne energije koja je najveći dioničar u HE Bitsch. Sada, kaže on, tvrtke kao ova moraju planirati budućnost u kojoj će otapanja ledenjaka biti malo ili čak ništa.

Aletsch je dug 22 kilometra i debeo oko 500 metara. I on se otapa kao i drugi i zasad je posljedica njihovog pojačanog otapanja povećana proizvodnja električne energije od 1980. za između 3 i 4 posto. Samo, u nekom trenutku doći će se do toga da će se ledenjaci tako smanjiti da će i otapanje biti puno manje, te će pasti proizvodnja električne energije. Manje vode od otapanja značit će i sezonsku promjenu proizvodnje hidroelektrana.

1/4

Klimatske prognoze predviđaju da će se narednih desetljeća neki od ledenjaka u Švicarskoj djelomično oporaviti uslijed više kiše i snijega, no u nekim dijelovima zemlje elektrane će proizvoditi 5 posto manje.

Već danas su ekološke potrebe pojedinih planinskih rijeka takve da, kako bi preživjele u ekološkom smislu, ljudi na branama moraju ispuštati vodu u korita nauštrb proizvodnje. Švicarska ima još jedan problem; nakon katastrofe u nuklearnoj elektrani u Fukushimi u Japanu 2011., vlada se obavezala da će postupno zaustaviti rad u svih pet nuklearnih reaktora u Švicarskoj. Stvar je u tome da oni proizvode skoro svu preostalu električnu energiju u ovoj zemlji, što je posebno važno zimi.

Energetska strategija vlade to namjerava nadoknaditi povećanjem proizvodnje iz energije vjetra, sunca i geotermalnih izvora, što je trenutno jako malo. Unatoč svemu, Švicarska planira povećati proizvodnju električne energije, primjerice, na mjestima kao što je ledenjak Oberaletsch. Prije četvrt stoljeća tamo je bilo oko 1,3 kubičnih kilometara leda. Do 2000. ledenjak je izgubio 7 posto svoje mase.

Do sredine stoljeća mogao bi izgubiti 70 posto svoje početne količine leda. Kako ledenjaci rastu i napreduju, oni si kroz dolinu probijaju put, a kako se otapaju i povlače, iza sebe ostavljaju doline, od kojih su neke savršene za pretvaranje u rezervoare vode za hidroelektrane. Švicarski znanstvenici zato su prostudirali ledenjake i radarom skenirali tlo, tražeći pogodna mjesta za umjetna jezera.

Krave u švicarskim Alpama Klimatske promjene Znanost Otišli su pomusti kravu 1942. godine i više se nisu vratili

"Mi promatramo što će se u budućnosti događati s topografijom", kazao je Robert Boes, inženjer i direktor Laboratorija za hidrauliku, hidrologiju i glaciologiju na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Zürichu.

Neki od kriterija su potencijalna cijena gradnje, koliko se energije može dobiti i može li sastav tla, zbog sedimenta, oštetiti turbine. Na Oberaletschu uočili su pogodno mjesto koje se još uvijek nalazi oko 220 metara ispod površine ledenjaka, ali koje će se sredinom stoljeća nalaziti na rubu duguljastog jezera koje će nastati uslijed otapanja. Tamo inženjeri Alpiqa predlažu da se gradi brana koja bi zadržavala vodu i od otapanja ledenjaka i od kiše i otapajućeg snijega.

Oni predlažu gradnju nove centrale na mjestu već postojeće kod brane Gebidem, te da do tog mjesta tunelima dovedu vodu iz novog jezera. I sve bi bilo unutar planine kako bi se smanjio udar na okoliš. Kompanija je usred pregovora o projektu s vlastima. Jedna druga kompanija ima plan da kod ledenjaka Trift, jezero nastalo otapanjem, još poveća.

"Prije 10 godina uočili smo jezero", kazao je Daniel Fischlin, izvršni direktor tvrtke KWO.

"Odatle je potekla ideja; tamo postoji uski prolaz i tamo se može graditi brana."

Ta brana bila bi čak i viša od postojećeg visećeg mosta. I ovdje bi se voda odatle odvodila ukopanim cijevima do elektrane niz planinu. Ova akumulacija vode i elektrana služili bi kao osiguranje, kao zaliha za razdoblja kada bi manjak električne energije zaprijetio destabilizirati opskrbnu mrežu.

"Bilo bi to poput osiguranja da se može funkcionirati nekoliko dana", kazao je Fischlin.

Ovakvi dodatni izvori energije bit će sve nužniji kako Švicarska bude gasila svoje nuklearne reaktore i kako klimatske promjene budu značile promjene u količinama padalina. Nakon četiri godine rasprava s zaštitarima okoliša, došlo se do dogovora; KWO je započeo s prikupljanjem dozvola. Gradnja bi mogla početi 2022. i biti gotova do 2030. Do tada, od ovog ledenjaka ostat će još manje nego što ga ima danas.

Izvor New York Times.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.