Mislite da je 2018. grozna? Pesimisti kažu da nam slijedi Treći svjetski rat, a optimisti su "samo" uvjereni da će klima propasti, sunce nas spržiti i ljudska rasa nestati. Onda ima onih koje brine otpornost na lijekove i koji čekaju onu jednu bakteriju koja će nas desetkovati.
Znanstvenici s Harvarda dali su si truda i izračunali (prema nizu parametara) kada je tijekom ljudske povijesti bilo najgore biti živ i zašto.
Arheolog i povjesničar koji se specijalizirao za srednji vijek Michael McCormick s puno sigurnosti i uvjerenja kaže da je riječ o godini 563. ove ere (dakle šesto stoljeće) - to je najgore doba u povijesti kada ste mogli živjeti.
Nitko, barem se tako čini, nije u stanju tu godinu, pa čak niti desetljeće povezati s nečim neizmjerno traumatičnim. Većina bi, pišu mediji, spomenula Drugi svjetski rat ili eru kada je harala bubonska kuga.
No, McCormick kaže da bi bili u krivu, a to i argumentira.
"To je početak apsolutno najgoreg perioda, ako ne i najgora godina", kaže povjesničar.
Nije, s druge strane, bilo nekih posebno brutalnih tirana, nekih boleština koje su brisale civilizacije, ali na nebu je nešto kuhalo, nešto što će promijeniti svijet.
Golema, nepregledna deka magle pokrila je Europu, Bliski istok i velike dijelove Azije, sakrila Sunce i radikalno spustila temperature.
E onda su naravno krenule suše, nedostatak hrane, i posvemašnja glad. Oblak magle, kao da je netko uključio najveći dimnjak na svijetu, zadržao se punih 18 mjeseci i uzrokovao takve užase da oporavak (ekonomski, agrikulturni) nije bio moguć do 640 godine.
Science magazin navodi kako su temperature ljeti pale za skoro tri stupnja Celzijusa. Bilo je to najhladnije desetljeće u proteklih 2.300 godina. U Irskoj se od 536 do 539 nije mogao proizvoditi kruh.
No postavlja se pitanje otkuda ta magla, što je to točno bilo i kako te zašto se pojavilo.
McCormick i tim istraživača, skupa s glaciologom Paulom Mayewskim sa sveučilišta Maine koncentrirali su se na jedan glečer u Švicarskoj koji je, prema njima, ključ za riješiti ovu misteriju.
Glečer imena Colle Gnifetti nalazi se na granici između Švicarske i Italije te je već sada otkrila važne činjenice za rješavanje ovog misterija. Slojevi se glečera talože jedan na drugog tijekom vremena, pa se kroz to može analizirati kakvo je u kojem trenutku bilo vrijeme.
Coll Gniffeti pokazuje kako je u 536. godini u zraku bilo vulkanskog dima, što znači da je negdje bilo žestoke vulkanske aktivnosti.
Slično, glečeri su na Antarktici i Grenlandu pokazali vulkanske ostatke u ledenim slojevima iz godine 540, što je dokaz druge po redu erupcije.
Ta je vulkanska aktivnost "ispljunula" toliko dima i pepela da je nastala gusta maga koja se nad svijetom zadržala skoro godinu i pol, i posijala kaos.
U isto se pak vrijeme kuga krenula širiti Egiptom, tada dijelom Rimskog carstva, i trećina istočnog Rimskog carstva od toga je pomrla, što je ubrzalo kolaps carstva.
Kuga nije imala direktne veze sa životom u polumraku ali je, uz nevjerojatnu hladnoću i glad, samo pogoršala stvari.
Dobro se sjetiti te godine onda kada mislimo da živimo u najgorem od svih svjetova.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
1941