Znanost
759 prikaza

U 20. stoljeću IQ nam je porastao 30 posto

Djeca u školi u Indiji
Pixabay
Što onda znači da prosječni IQ posljednjih godina na Zapadu raste sve sporije i sporije?

Tu pojavu naziva se "Flynnov efekt", po novozelandskom politologu Jamesu Flynnu koji je prvi još 1987. primijetio da je prosječna inteligencija čovječanstva rasla u skladu sa sve boljim uvjetima života. U tom smislu je za današnji svijet vrlo indikativno to što se primjećuje da prosječna inteligencija čovječanstva u nekim dijelovima svijeta, prvenstveno na Zapadu, posljednjih desetljeće, dva raste sve sporije.

Flynn je bio prvi koji je uočio da je prosječna inteligencija građana 14 država koje je promatrao, od sredine 20. stoljeća stalno rasla. I to po stopi koja se nije mogla zanemariti, oko tri posto u jednom desetljeću. Bila je riječ o zemljama Sjeverne Amerike i Europe, a kad su znanstvenici stali pratiti rezultate Afrike i Azije, ispalo je da je trend prisutan i na tim kontinentima.

Svjetski rast prosječnog IQ-a | Author: Universität Wien Universität Wien

Pokazalo se, također, da su ljudi počeli razmišljati sve logičnije, da su u razmišljanjima bili sve usmjereniji ka cilju, kao i to da su u svojim zaključcima postali sve prodorniji. U SAD-u, primjerice, ispostavilo se da su djeca na testovima iz 1972. pokazala čak 10 posto bolje rezultate nego 1932. Daljnjim istraživnjima pokazalo se konačno i to da je čovječanstvo na razini svijeta od 1909. do 2013. zabilježilo rast inteligencije od oko 30 posto, za što bi inače bile potrebne malo je reći tisuće godina prirodne evolucije.

Znanstvenici su potom prionuli detektiranju uzroka takvog rasta. Od toga da na rast inteligencije utječu nasljedne osobine, što se pokazalo da uopće nema veze, pa do toga da ulogu igra tehnološki razvoj. Iznenađujuće, ispostavilo se da niti drugo nije baš u igri. Mjereći razvoj inteligencije ljudi u posljednjih 20 godina, stručnjaci sa Sveučilišta u Beču odabrali su 10 zemalja za promatrati ih Njemačku, Španjolsku, Francusku, Finsku, Veliku Britaniju, Australiju, SAD, Kinu, Keniju i Južnu Koreju.

I ostali su iznenađeni kad su vidjeli da je u tom razdoblju naviši prosječni IQ prirast zabilježen u Keniji, čak oko 1,8 posto godišnje, a najniži u Velikoj Britaniji, oko 0,1 posto. Prema posljednjim saznanjima, tehnološki razvoj doista jest pridonio, ali samo do određene granice. To se vidi na Zapadu i to je ono što je Flynn prije nekoliko godina u jednom intervjuu objasnio sve lošijom koncentracijom na podatke i probleme koji nas okružuju, a sve zbog sve veće koncentracije informacija kojima nas okolina zasipa.

Najvažniji uzrok munjevitog rasta inteligencije u 20. stoljeću, statistike ukazuju na to, jesu sve bolji sustav obrazovanja, sve bolja prehrana, sve bolja zdravstvena zaštita. To se najjasnije očitavalo na razvoju onih generacija koje su dio djetinjstva provele usred Drugog svjetskog ili bilo kojeg drugog rata u kojem su društva u kojima su živjela bila u velikoj mjeri razorena.

Godišnji rast prosječnog IQ-a u pojedinim zemljama na prijelazu milenija | Author: Universität Wien Universität Wien

Znanstvenici su konačno uočili i treću stvar, a to je da diljem svijeta postoji još jako puno mjesta na kojima čovječanstvo može i mora značajno napredovati, odnosno, da je dobar dio rasta IQ-a koji je još uvijek prisutan, posljedica naglog razvoja zemalja koje je Zapad donedavno zvao "trećim svijetom".

O čemu je riječ pokazuju statistike UNESCO-a u razdoblju od 2003. do 2006. o pismenosti stanovništva. Tako je starijih od 64 godine koji su bili pismeni u to doba u Alžiru bilo 16 posto, dok je onih u dobi od 15 do 24 godine bilo čak 92 posto. U Egiptu je to bilo 27 prema 85 posto u korist novih generacija, u Siriji 28 prema 97 posto, u Omanu 16 prema 97 posto.  

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.