Netko je nekada definirao najopasnije asteroide bliske Zemlji kao one koji još nisu otkriveni. Jedan takav bio je takve prirode - savršeno nepoznat - sve do subote, samo 21 sat prije nego što će, znači u nedjelju, prozujati pored našeg planeta brzinom od oko 100.000 kilometara na sat, odnosno nešto manje od 30 kilometara u sekundi.
NASA-ini astronomi su ga u subotu ipak uočili, nazvali su ga 2018 GE3, a koliko je situacija bila potencijalno dramatična pokazuje, osim brzine, i to što je Zemlju promašio na samo pola razdaljine od Mjeseca, te to što mu se promjer procjenjuje na između 50 i 100 metara. Prema takvim dimenzijama asteroid 2018GE3 bio bi veći od onog asteroida koji je 1908. poravnao 2000 kilometara četvornih tajge u Tunguskoj eksploziji.
To područje u Sibiru djelovalo je tada kao da ga je pogodila poveća nuklearna bomba. Ili, drugi primjer, asteroidi promjera 60 metara Zemlju pogađaju u prosjeku jednom u 1500 godina. S obzirom na to da je čovječanstvo do danas izgradilo nemjerljivo složeniju civilizaciju nego prije 110 godina, jasno je da udar asteroida promjera 100 metara i pri brzini od 30-ak kilometara u sekundi ne bi uništio samo 80 milijuna stabala kao onomad u Sibiru.
Asteroidi su inače ostaci dramatičnog stvaranja Sunčevog sustava prije 4,6 milijardi godina. Najveći od njih vrzmaju se isključivo na orbitama između Marsove i Jupiterove, neki i dalje od Jupitera. No, svako toliko neki asteroidi koji oko Sunca orbitiraju između Marsa i Zemlje, pa i bliže od toga, povremeno posjete Zemlju, u pravilu je promašujući. Posljednji dramatičniji udar čovječanstvo je zabilježilo u veljači 2013. godine kada je asteroid pogodio Zemlju kod ruskog grada Čeljabinska.
Ova gromada bila je puno manja od 2018GE3, čak je u atmosferu ušla pod malim kutom, ali je svejedno svojim udarnim valom porazbijala sve prozore u području širine nekoliko desetaka kilometara. Na kraju je u tom svemirskom vatrometnom spektaklu bilo ozlijeđeno oko 1500 ljudi. Manji asteroidi u atmosferi izgore uslijed ogromnih temperatura kao posljedice velike brzine i trenja kroz zrak u atmosferi.
A što su veći, veća je i mogućnost da od asteroida ostane dovoljno velika jezgra koja će na površini Zemlje napraviti manji ili veći kaos. O tome koliko često asteroidi različitih redova veličine udaraju u Zemlju, Express je pisao prošle godine. Ono najzanimljivije jest da "globalni ubojice" promjera 10 kilometara i veći udaraju jednom u oko 100 milijuna godina.
Posljednji takav bio je, smatra se, zaslužan za to što je prije 65 milijuna godina eksplozijom siline ravne milijune atomskih bombi prouzročio nuklearnu zimu i noć koji su potrajali godinu i pol, što je pobilo najveći dio dinosaura i oslobodilo evolucijski prostor za uspon i dominaciju sisavaca na Zemlji.
Zbog takvih i mnoštva znanstvenih razloga svemirske agencije diljem svijeta redovito osmatraju, prate i pronalaze sve nove i nove asteroide u Sunčevom sustavu. Onih bliskih Zemlji danas je otkrivenih 18.000. Od tog broja većih od jednog kilometra u promjeru je njih oko 1000, a daljnjih 8000 su veći od 140 metara.
