Nekoliko znanstvenih grupa diljem SAD-a više manje neovisno eksperimentira s uzgojem pojedinih ljudskih organa u životinjama. "Ono što mi želimo napraviti nije proizvodnja nekakvih himera kako bismo vidjeli neko čudovišno stvorenje. Mi ovo nastojimo napraviti u biomedicinske svrhe", komentirao je za NPR Pablo Ross koji predvodi tim istraživača sa Sveučilišta Kalifornija.
On je za New Scientist detaljno objasnio na koji način trenutno rade na svinjama s ljudskom gušteračom. Prvo se iz DNK embrija svinje ukloni segment koji određuje kakav je razvoj gušterače, te se na to mjesto dovodi ljudski segment iz ljudskog DNK. Ideja je da potom u svinji raste ljudski organ koji bi se mogao koristiti za transplantaciju.
Problem koji se pritom javlja jest to što se još uvijek ne može sa sigurnošću ustvrditi da stanica životinje nema sporadično tu i tamo po takvom organu, što može dovesti do odbacivanja takvog organa. Još 2013. Hiromitsu Nakauchi sa Sveučilišta u Tokiju objašnjavao je da znanstvenici rade na tome da neutraliziraju gene u svinjama koji dovode do razvoja proteina koji su okidač za takvu reakciju.
Prije dvije godine znanstvenici su predstavili svoj ogroman uspjeh s četiri babuna koji su uspjeli preživjeti čak 600 dana sa srcima svinja. Ukoliko bi sve ovo znanosti uspjelo postići, čovječanstvo bi na raspolaganju imalo kvalitetnije organe čak i nego što su naši vlastiti, te bi moglo računati da se uzgajaju organi od stanica samog pacijenta, uz nikakvo odbacivanje, kao i zamjenu svakog pojedinog organa sa starenjem čovjeka.
Ross posebno naglašava da se u ovoj fazi ispitivanja svi embriji u ranom stupnju razvoja uništavaju, jer nitko ne želi riskirati situaciju u kojoj bi se stanice ljudi i svinja nekontrolirano miješale po pojedinim organima. Koliko je dostupnost organa za transplantaciju bitna, pokazuju brojne mračne statistike po kojima su otmice zbog ilegalne trgovine organima postale čak i jedan od bitnih način financiranja ratnih sukoba, primjerice, praksa ISIL-a i al-Kaide (al-Nusra) u Siriji.
