Ljudi divlje životinje obično povezuju s netaknutom prirodom daleko od gradskih pothodnika i parkirališta. Ali gradovi su postali dio prirodnog ekosustava. Istraživanje Stanleya Gehrta, ekologa sa sveučilišta u Ohiju, govori o sve većoj populaciji kojota u Chicagu. On zadnjih 15 godina prati kretanje više od 400 divljih zvijeri putem radio i GPS ogrlice.
- Kad sam počeo s istraživanjem, mislio sam da neće biti velikih otkrića. Kojoti obično trebaju velika prirodna područja za preživljavanje i očekivao sam mali broj na ulicama Chicaga - kaže Gehrt.
Dodao je kako smatra da je njihov broj došao do oko 2000, a možda i više. Divlje životinje se prilagođavaju uvjetima u gradovima pa je tako Gehrt primijetio da su kojoti počeli jesti ostatke ljudske hrane koju pronađu na smetlištu te živjeti na napuštenim parkiralištima i željezničkim prugama. Slično ponašanje otkrila je i ekologinja Han Li sa sveučilišta u Wacou za šišmiše koji svoja prirodna staništa mijenjaju za stare napuštene zgrade. Sve veću urbanizaciju divljih životinja objasnio nam je i dr. Slaven Reljić iz Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
- Divlje životinje se približavaju ljudima zbog širenja gradova i smanjivanja prirodnih staništa. Sličnih slučajeva ima i u Hrvatskoj, ali u manjoj mjeri. Tako medvjedi znaju doći do naselja u Gorskom kotaru zato što su blizu polja i šuma, a čuo sam da i u Zagrebu znaju doći lisice i kune iz obližnje prirode - rekao je Reljić. Dodao je da se tako životinje prilagođavaju uvjetima oko sebe zbog potrage za hranom.
