Zbog klimatskih promjena ovi će spomenici potonuti

Radna odijela arheologa u budućnosti mogla bi biti ronilačka odijela, tvrde znanstvenici. Topljenje leda na Antarktici dovest će do porasta razine mora što bi moglo imati značajan utjecaj na kulturnu baštinu. 

Studija iz 2014. godine navodi da bi do 2100. godine čak 20 posto područja koja su se našla na UNESCO-ovom popisu Svjetskih baština moglo završiti ispod mora.  

"Ako ne zaustavimo kimatske promjene, u budućnosti će areholozi pretraživati oceane", rekao je Ben Marzeion, jedan od znanstvenika koji su radili na studiji.

Ovo su najugroženija područja:

Moai, Uskršnji otok

Moai su goleme kamene skulpture ljudskih figura na Uskršnjem otoku i njegov su svojevrsni zaštitni znak. Ove do 2.000 godina stare figure sagradili Polinezijci, koji su se nazivali Rapa Nui.  

Porast razine mora mogao bi ove figure smjestiti na dno oceana...

Sydneyska opera, Australija

Sydneyska opera otvorena je 1973. godine te je zaštitni znak Australije. No, kako je smještena tek nešto više od 3 metra iznad razine mora, porast razine mora mogao bi imati velik utjecaj na ovu građevinu. 

Špilje Elephanta, Indija

Špilje Elephanta čini mreža špiljskih hramova isklesanih u stijenama na otoku Elephanta u zaljevu Mumbaija, oko 10 km istočno od središta velegrada. 

Skulpture i crteži, za koje se procjenjuje da su oko 1.500 godina stari, važan su dio indijske povijesti.  

Špilje su već sada na udaru monsuna, a porast razine mora smjestio bi ovo kulturno blago ispod mora...

Mont-Saint-Michel, Francuska

Prekrasan srednjovjekovni burg izgrađen oko samostana svetog Mihovila u Francuskoj omiljena je destinacija mnogih turista. 

Tijekom plime, Mont-Saint-Michelu se ne može prići, no čim se voda povuče, znatiželjnici mogu propješačiti do otočića.  

Porast razine mora uzrokovao bi veliku štetu ovoj srednjovjekovnoj građevini.

Leptis Magna, Libija

Leptis Magna bio je velik i važan grad Rimskog Carstva na afričkoj obali Sredozemlja. 

Njegovi ostaci nalaze se 130 km od Tripolija, a 1982. godine upisan je u UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi zbog najbolje sačuvanih rimskih spomenika na Sredozemlju. 

Porast razine mora od jednog metra značilo bi trajno i nepovratno oštećenje ovog antičkog grada.

Hram sunca u Konarku, Indija

Hram sunca u Konarku je hinduistički indijski hram koji je dao izgraditi kralj iz dinastije Ganga, Narasimhadeva I. (1238.-1250.) u mjestu Konarku, 65 km od grada Bhubaneswara u indijskoj državi Odisha. 

Poznat i kao Crna pagoda, jer je izgrađen od oksidiranog starog pješčenjaka koji na izlezećem suncu postane sjajan, posvećen je bogu sunca, Surji, zbog čega ima oblik njegove kočije za šest konja. Kao jedan od najpoznatijih hramova u Indiji, upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1984. godine. 

Hram se nalazi samo 2 metra iznad razine mora te bi topljenje leda moglo imati kobne posljedice za ovaj prekrasan hram.

Kip slobode, SAD

Izrađen u Parizu, bio je poklon Francuske kojim je obilježena stogodišnjica neovisnosti SAD-a 1886. godine. Od tada predstavlja pozdrav svim posjetiteljima i useljenicima pristiglima u SAD. 

Zbog svoje jedinstvenosti i simboličkog značaja upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1984. godine. No, porast razine more mogao bi biti katastrofalan za simbol SAD-a...