Znanost
1668 prikaza

Nevjerojatan projekt: Znanstvenici šalju led na Antarktiku

Ledenjaci
/DPA/PIXSELL
Znanstvenici planiraju početi slati led na Antarktiku, jer žele očuvati uzorke u novom sefu na najhladnijem mjestu na svijetu

Col du Dome smjestio se na 4.350 metara visine, točnije malo ispod vrha Mont Blanca. Prekriven snijegom, djeluje kao zauvijek smrznuti dio Alpa. Ali izgled može varati.

"1994. godine mjerili smo temperaturu u ledenjacima, a kad smo 2005. otišli na isto mjesto, vidjeli smo da je ona porasla za 1.5 stupanj Celzijusa", kaže Jerome Chappellaz iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, koji je uključen u stvaranje nove ledene trgovine na Antarktiku.

"Kad pričamo o nepolarnim ledenjacima, zbog globalnog zatopljenja, mnogi od njih će nestati ovog stoljeća. Oni koji su smješteni pri vrhu te liste već su suočeni s ljetnim topljenjem. Mi smo vjerojatno jedini znanstvenici čija je arhiva ugrožena i prijeti joj nestanak s lica Zemlje. Ako radite s koraljima, podmornim sedimentima, na godovima drveća... sirovi materijal nije izumro i neće još mnogo stoljeća", upozorava Chappellaz.

Tek je mala količina planinskih ledenjaka kroz povijest prikupljena i proučavana, a 2016. godine Col du Dome će biti prvi suradnik s Anarktika koji će omogućiti tu suradnju. Arhiva će biti smještena u snježnoj špilji u stanici za istraživanje Concordia, kojom rukovode znanstvenici iz Francuske i Italije.

Sigurno smještene u golemom ledenom šatoru, ledene jezgre mogu se jednostavno zatvoriti u vrećice 10 metara ispod površine, gdje temperatura ostaje na stabilnoj temperaturi od -50 stupnjeva Celzijusa.

Ledenjaci na vrhu planine | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

Led će sigurno postojati još neko vrijeme

"Znamo da unatoč globalnom zatopljenju, čak i ako se Antartika zagrije za nekoliko stupnjeva, i dalje imam pristup najboljem zamrzivaču na planetu. Znamo da će led biti sigurno tu još nekoliko desetljeća ili stoljeća", kaže Chappellaz.

Ekipa trenutačno lako može doći do Alpa s helikopterom, ali njihova sljedeća misija u Illimani planinama u bolivijskim Andama (na 6.300 metara visine), 2017. godine, bit će ponešto teža. "Ledene jezgre će ljudi trebati donijeti do kampa u podnožju, što je težak zadatak. Uz to, trebat će to raditi po noći, jer je preko dana obično pretoplo, što bi moglo oštetiti ledene jezgre", objašnjava Chappellaz.

Ekipe će zatim sakupiti tri jezgre s Apla i tri s Andi, te će po dvije sa svake lokacije biti odnesene na Antarktiku, dok će preostale biti poslane na analizu u francuske laboratorije.

Led s ledenjaka formira se na zemlji, te se sastoji od snijega koji je nastajao u slojevima tijekom tisuća godina. Bušenje ledenjaka i izvlačenje ledenih jezgri predstavlja za znanstvenike putovanje kroz vrijeme, jer mogu otkriti kad su se formirali. Analizom će također moći otkriti kakva je klima bila tijekom različitih razdoblja u povijesti Zemlje.

Prikupljanjem podataka iz ledenih jezgri znanstvenici će moći izraditi kompjuterske modele koji će pokazati kako se klima mijenjala u povijesti, te će dobiti bolji uvid u to kako bi se mogla mijenjati u budućnosti.

"Većinu informacija o okolišu dobivamo iz ledenih jezgri koje uzimamo na Grenlandu i Antarktiku, ali to nije dovoljno. Kad dobijemo pristup njihovoj koncentraciji na drugim lokacijama, poput Andi i Alpi, moći ćemo bolje shvatiti izvore onečišćenja koji se podudaraju s podacima dobivenim iz polarnih ledenih jezgri", napominje Chappellaz.

Ostatak pročitajte na BBC-u.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.