Iako su ih još u Jugoslaviji proglasili kulturnom baštinom, većina hrvatskih dvoraca bila je prepuštena zubu vremena, pa su služili i kao kokošinjci, mesnice, dućani, gostionice...
Privatni vlasnici danas posredstvom malih oglasa agencija prodaju samo njih desetak, među kojima su neki prave ljepotice pune šarma, a drugi sliče na “vile propuh”.
Mahom su to kurije, kule i burgovi Hrvatskog zagorja, a za neke su se dosad ozbiljno zanimali svjetski bogataši, emiri i ruski bogatuni. Jedan od bogatih Rusa još donedavno htio je za 5,6 milijuna kuna kupiti dvorac Rupčić u Vinici, ali je na kraju ipak odustao pa golemi dvorac od 2.000 četvornih metara još traži novog vlasnika.
Impresivno zdanje iz 17. stoljeća, “usađeno” u pitoreskni zagorski kraj, u vrijeme rata služio je kao mjesto novačenja hrvatskih branitelja koji su u početku bili goloruki i uvlačili se u dvorac kad bi naišli kamioni naoružanih pripadnika JNA. Poslije su u njemu godinama bile izbjeglice, a od 1995. dvorac je prazan.
A među poznatijim dvorcima koji traže svoga kupca je i Mali Tabor, koji i svojim izgledom neodoljivo podsjeća na svog brata Veliki Tabor.
Lokalno stanovništvo prisjeća se da su još prije 20-ak godina u njemu bili stanovi, a da su u prizemlju malog dvorca bili gostionica, dućan, pa i mesnica. Danas je u toliko derutnom stanju da mu propadaju podovi i stropovi, a jedna se kula i urušila.
To je zapravo kaštel koji se, prema pisanim izvorima, prvi put spominje krajem 15. stoljeća, a danas se prodaje za 3,85 milijuna kuna. Njegov vlasnik u 15. i 16. stoljeću bio je hrvatsko-ugarski ban Ivaniš Korvin, a tri stoljeća njime je gospodarila moćna ugarska obitelj Rattkay.
Kasnijim ženidbama dolazi i u vlasništvo obitelji Jelačić. Mali Tabor u Prišlinu još čeka svoga vlasnika, a trenutačno je u njemu propuh, u nekim sobama naslagane su prazne boce alkohola iz nekih ranijih vremena, zub vremena polako ga izjeda. Iako je to pomalo zdanje koje otužno stoji uz rub lokalne ceste, ipak odiše dostojanstvenošću i vapi za kupcem koji će mu vratiti stari sjaj.
A za 4,55 milijuna kuna, također kraj Varaždina, prodaje se dvorac Bela. Zvan još i Pusta Bela, danas je u poprilično grubom izdanju razlupanih parketa i ogoljenih zidova. Ipak, znalci kažu da je dvorac, zapravo, u vrlo dobrom stanju.
"Sadašnji vlasnici u njega su uložili pozamašnih nekoliko stotina tisuća eura i dvorac je, zapravo, u dobrom stanju. Krov je popravljen, provedena je konzervatorska i verifikacijska studija, idejni projekt je gotov", kaže Dražen Mesec, direktor agencije Nekretnina Croatia d.o.o., koja prodaje dvorce.
Do prije desetak godina ovaj dvorac iz 1605. bio je dom učiteljicama obližnje škole. Danas tajnovit i mističan, ali osvaja svojim šarmom. Povijest zdanja prebogata je, a objekt se prvi put spominje 1163., kad su grad (Belu) držali templari.
Od vlasnika nizali su se hrvatski ban Matko Talovac, ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin, a 1858. Bela postaje vlasništvo baruna Metela Ožegovića, istaknutog ilirca. U to doba u Beli su priređivali glazbene večeri, književne susrete te je bila mjesto za druženja i čašicu razgovora iliraca.
Za oko 22 milijuna kuna novog vlasnika traži i dvorac Pantan kraj Trogira, čije ime na latinskom znači “blato”. Vlasnik Mladen Pavić (60) godinama je radio kao liječnik na američkom kruzeru i većinu zarade davao je za obnovu Pantana.
Usred močvare i s vlastitim izvorima,oko njega obitava 200-tinjak vrsta ptica a u laguni 63 vrste riba. Riječ je zapravo o mlinicama s osam mlinova koje je 1520. dao sagraditi ban Petar Berislavić. Brodovi su s Brača i Šolte dovozili žito da se melje u Pantanu.
"JNA je dvorac 1991. granatirao i godinama poslije propadao je. No kad sam ga kupio, obnovio sam ga uz pomoć pojedinih ministarstava, fondova i drugih institucija. Sad bih volio prodati mjesto nekome tko će znati cijeniti baštinu i nastaviti istim žarom ulagati i čuvati ovo mjesto", kaže naš sugovornik.
Uz Pantan, preko agencije Biliškov nekretnine, prodaje se Rotondo u Kaštel Štafiliću. Dvorac iz 1508. sagrađen je na morskoj hridi, danas vapi za potpunim renoviranjem. Utvrda je danas u vlasništvu Talijana, koji ga planira obnoviti i u njemu otvoriti hotel. No i prodao bi ga za 15 milijuna kuna kad bi se našao kupac za ovaj renesansni dvorac.
"Loše je što se i manje od 15 dvoraca prodaje i bilo bi bolje da ih damo privatnicima koji bi ih mogli obnoviti i iskoristiti za turizam kao što su to odlično napravili s dvorcem Bežanec", komentira direktorica Biliškov nekretnina Jasminka Biliškov.
Takav primjer dvorca koji je danas hotel je dvorac Gjalski u Zaboku, koji se prodaje za 14 milijuna kuna. Elegantan i uređen u baroknom stilu, u dvorcu iz 16. stoljeća mnogi požele imati vjenčanje. Uz sve ove, prodaju se još dvorac u Daruvaru iz 1904., samoborska kurija iz 1762., bajkoviti toranj kraj dvorca Seketin te kurija iz Gornje Rijeke.
Katarski emiri i ruski milijarderi bacili su oko na jadransku ljepoticu
Svojedobno je ruski milijarder Roman Abramovič ozbiljno bacio oko na dvorac Skočibuhu na otoku Šipanu. Najljepši je i najveći dvorac na dubrovačkom području, koji su proglasili najautohtonijim mjestom na Jadranu.
I katarski emir divio se palači koju je prije više od 450 godina sagradio Vice Stjepović zvani Skočibuha. Bogati pomorac i trgovac bio je sustavan, pa i danas postoje njegovi zapisi tko je gradio dvorac, odakle je dolazio kamen...
Iako pučanin, živio je kao gospar, pa je dom uredio sa salonom nobile, kraj kojeg je i balkon s kojeg je svirao komorni sastav. Prema priči, u njemu je od 1772. do 1774. bila i ruska princeza Jelisaveta Turkanova, koja je kovala urotu da se dokopa prijestolja. Vlasnici, obitelj Marušić, često dobivaju upite za dvorac, a oni bi, kad bi se našao pravi investitor, dobro promislili o prodaji.
