Sloboda medija pogoršala se svuda u svijetu prošle godine, kažu u godišnjem izvješću Reporteri bez granica (RSF), pa tako i u Hrvatskoj koja je u odnosu na 2014. pala za pet mjesta na ljestvici. Ljestvica slobode medija u 180 zemalja, koja se objavljuje od 2002., temelji se na seriji indikatora: pluralizmu, neovisnosti medija, autocenzuri, pravnom okviru, transparentnosti.
"Svi indikatori ljestvice svjedoče o pogoršanju", kazao je za agenciju AFP Christophe Deloire, glavni tajnik RSF-a. Na ljestvici za 2015. Hrvatska se nalazi na 63. mjestu, dok je godinu prije bila rangirana kao 58.
Kad je u pitanju susjedstvo,. Slovenija je 40., Srbija je četiri mjesta ispred Hrvatske, Mađarska je 67., BiH 68., Italija se nalazi na 77. mjestu, a Crna Gora je 106. Europa je generalno gledajući i dalje područje u kojoj su mediji slobodniji nego drugdje, kaže RSF. Finska je na prvom mjestu šestu godinu za redom, a iza nje su Nizozemska, Norveška i Danska. Među prvih deset su i Švicarska, Švedska i Irska.
"Podaci iz izvješća pokazuju da Europa i dalje ima najslobodnije medije, iza nje je Afrika, koja je prvi puta pretekla obje Amerike u kojima je nasilje nad novinarima u porastu. Slijede Azija i istočna Europa dok su sjeverna Afrika i Bliski istok još uvijek regije u kojima su novinari izloženi ograničenjima svih vrsta", kaže RSF.
Kada se radi o zemljama istočne Europe, Poljska je zabilježila ogroman pad od 29 mjesta zbog "ultrakonzervativne vlade koja je preuzela kontrolu nad medijima", naglašava organizacija. Jako loše stoje i Rusija koja je 148. i Turska na 151. mjestu.
Iako se stanje pogoršalo u svim dijelovima svijeta, pad je najjači u Latinskoj Americi, poglavito zbog ubojstava novinara. U Latinskoj Americi, "nasilje, organizirani kriminal, nekažnjivost, korupcija i koncentracija medija predstavljaju glavne prepreke slobodi medija", kaže RFS. Na dnu ljestvice se kao i prošle godine nalaze se Kina, Sirija, Sjeverna Koreja i Eritreja.
“Na nesreću, jasno je da mnogi svjetski vođe razvijaju neku vrstu paranoje prema novinarima", kazao je Deloire. “Klima straha rezultira rastućom averzijom prema debati i pluralizmu, obračunima sve autoritarnijih vlada s medijima, te izvješćima o medijima u privatnom vlasništvu kojima sve više upravljaju osobni interesi. Garancija prava javnosti na neovisne i vjerodostojne vijesti i informacije ključna je ako se žele riješiti problemi, i na lokalnom i na globalnom planu", dodaje se.
