Te večeri su vojnici blokirali most preko Bospora. Stanovnici Istanbula sprdali su se s još jednim cirkusom na kakav su već oguglali u Turskoj. Da bi u trenutku kad su ih počeli nadlijetati vojni borbeni mlažnjaci shvatili koliko je stvar ozbiljna. U Ankari su avioni čak i bombardirali neke zgrad,e poput parlamenta, a u Istanbulu je Ece Temelkuran, nagrađivana novinarka i spisateljica, čiji su kolege znali dobiti i metak na ulici zbog blasfemičnih tekstova o npr. genocidu nad Armencima, spoznala kako započinje rat. U pohodu režima Recepa Tayyipa Erdogana na pučiste, navodno sljedbenike liberalnog islamističkog vođe Fethullaha Gülena, dan prije nego što smo razgovarali s Ece, policija je uhitila 42 novinara. Od kojih najmanje dvoje sigurno nema veze s Gülenom. Islamisti odani autoritarnom predsjedniku protiv onih odanih liberalnom islamističkom vođi, ali koji je navodno pokušao puč, i sve to uz sekulariste koji pružaju potporu institucijama, slučajno Erdoganovim... Izrazito sekularna novinarka sklona ljevici strpljivo nam je objašnjavala kaos koji je nastao u njezinoj zemlji.
Express: U nedjelju su se na Taksimu u Istanbulu na prosvjedima okupili i pristaše oporbenih socijalista iz CHP-a, ali i iz Erdoganova AKP-a. Bilo je Atatürkovih slika, čuli se se sekularistički slogani. Koliko je to iznenađujuće?
Nije iznenađujuće. Turska jest vrlo polarizirana, i to ne samo u posljednjih desetak godina. Dijelili su se na islamiste i sekulariste, na alevite i sunite, na Turke i Kurde. Ali nakon užasne noći pokušaja puča, pokazala se slabašna nada da bi se svi ti ljudi mogli ujediniti oko borbe za demokraciju. Veliki prosvjed u nedjelju slika je upravo takve jedne šanse. Prosvjed je bio višestranački, mada su na njemu dominirali simpatizeri socijaldemokratskog CHP-a, odnosno sekularista. Smatram da je trenutačno jako bitno iskazivanje podrške demokraciji, ne nužno i vladajućoj stranci AKP-u, ali da demokraciji. Mediji na Zapadu još špekuliraju s teorijom zavjere da je Erdogan sam fingirao puč kako bi legitimizirao svoju svemoćnu političku poziciju. Ali kad smo pogledali snimke iz prethodne noći, postalo je savršeno jasno da to ipak nije odglumljeni puč. Ti generali nisu pozivali samo na ubojstvo Erdogana, nego na uništavanje demokratskih institucija u zemlji. Posebno parlamenta. Ljudi u Turskoj bili su u teškom šoku. Čak i oni koji su preživjeli vojne udare 1960. i 1980. godine nisu si mogli objasniti mnoštvo događaja, posebno bombardiranje parlamenta. Te smo noći naučili kako izgleda rat, naučili smo što je to probijanje zvučnog zida iznad naših glava.
Express: Je li to naposljetku bio sekularistički ili islamistički puč?
Eh, to je kompliciraniji dio priče. Pokret Fethullaha Gülena glomazni je entitet koji je godinama djelovao ispod površine. Uvjerena sam da će međunarodni mediji vrlo brzo morati podrobno proučiti taj pokret, da će se pokazati da je riječ o nadnacionalnoj mreži ekonomskih i struktura moći, čak ne nužno ni isključivo islamističkih. A ako o tome previše govorite, kao novinar ili književnik, lako se možete naći u problemu. Znate li da je jučer izvjesni Graham Fuller napisao poveći članak o Fethullahu Gülenu i njegovu pokretu u Huffington Postu. I jako je nahvalio taj pokret, što je, pa, šokantno, jer Fuller je bivši zamjenik direktora CIA-e. Sad vi zamislite ostalo.
Express: Vratimo se u 2008. i 2009., kad su Gülen i Erdogan još bili bliski suradnici i kad je ustavni sud u Turskoj trebao odlučiti je li AKP prijetnja sekularnom karakteru republike. Angela Merkel, CDU, potom i ostatak EU, snažno su pritiskali ustavni sud kako ipak ne bi zabranio AKP. Ima li EU danas pravo biti šokiran svime ovim?
AKP je bio uspješan primjer političkog islama u kombinaciji s demokracijom. Osnovna ideja Zapada bila je da ako se pruži sloboda građanskom društvu, to će dovesti do stvaranja demokracije američkog tipa. E, ta ideja se srušila prije nekoliko godina, što se naslućivalo i ranije, ali je inteligenciji i mainstream medijima na Zapadu trebalo neko vrijeme da to prepoznaju. Do tada su hvalili brak između islama i demokracije, a kad su shvatili da se to raspalo, počeli su kritizirati, ali ne cijeli model, nego naprosto samo Erdogana. Što je svinjarija. Cijeli model se pokazao kao loš, a Erdogan je samo proizvod tog modela. Mi još gajimo sliku EU kao prostora demokracije, ljudskih prava, što više nije istina. Osobno smatram da se raspada zapravo cijeli svijet. Tamo preko imate Trumpa, nešto bliže Borisa Johnsona, Brexit... Nevjerojatno! U Istanbulu sam nedavno razgovarala s Patrickom Cockburnom (slavni novinar Independenta, op. a.) koji je rekao da se svijet nakon Drugog svjetskog rata pokušao integrirati, a nakon što smo to zajebali, svaka nacija se okreće sama sebi kako bi opstala. U međuvremenu, dolazi do egzodusa s juga prema sjeveru svih sekularnih ljudi, čak i ostalih. Cijeli planet je u previranju, tako i Turska, a naša generacija je, nažalost, osuđena da živi u tim ‘zanimljivim vremenima’.
Express: Pisali ste da je psihijatrijsko udruženje utvrdilo porast potrošnje antidepresiva od 160 posto u samo jednom desetljeću.
Ljudi se ne mogu nositi s tim. I nije riječ samo o političkim previranjima. Prošle godine bilo je najmanje 14 gadnih terorističkih napada. Građani se osjećaju stjerani u kut. Današnjica u Turskoj nalik je na SSSR uoči kolapsa. Određeni tip ljudi, primjerice, obrazovani sekularni pripadnici srednje klase osjećaju da više nisu potrebni. Oni postaju dežurni sumnjivci i tako je već desetak godina. Erdogan je nekoliko puta rekao da ako nam se ne sviđa u Turskoj, slobodni smo napustiti je. Znate, već nekoliko godina kruži vic da je Turska postala pokusni zamorac izvanzemaljaca koji provjeravaju hoćemo li od svega ovoga poludjeti. To doista i jest eksperiment. Ne doduše od izvanzemaljaca, nego od svjetskih sila koje pokušavaju prekrojiti i Tursku i cijelu regiju po tom istom turskome modelu. A to obuhvaća i stvaranje određene politike te određenog društva i određenog poželjnog tipa građanina.
Express: Sekularni dio Turske sad je prisiljen sa strane promatrati sukob dviju islamističkih struja, Erdoganove i Gülenove.
To je djelomično točno. Morate znati da su se sekularni Turci desetljećima opirali Gülenovu pokretu. Nastao je u 1960-ima i 1970-ima te je imao podršku u snagama koje su provele tadašnji vojni udar. Podržavale su ga sve vlade redom, čak i socijaldemokrati. Vidite, zato sam rekla da će sljedećih mjeseci Zapad morati jako dobro proučiti tog čovjeka. Možete pronaći njegove fotografije sa svim premijerima od 1980. do danas. Nije samo AKP odgovoran za jačanje Gülena, nego sva politika kroz pola stoljeća.
Express: Što je Gülen mogao ponuditi sekularistima?
Možda glasove na izborima? Moji prijatelji Ahmet Sik i Nedim Sener završili su u zatvoru 2011. jer su istraživali Gülena (dokazali su masovnu infiltraciju Gülenova islamističkog pokreta u policiju, op. a.).
Express: Jesu li stanovnici Turske zabrinuti zbog opasnosti od građanskog rata?
Oh, tu riječ ne želim ni izgovoriti! Ali s ovakvom polarizacijom i masovnim akcijama narod jest zabrinut. Ali na takvu mogućnost ne želim ni pomišljati.
Express: Erdogan prijeti uvođenjem smrtne kazne.
Ne vjerujem da će doista uvesti smrtnu kaznu. Ljudi su nakon izlaska vojske na ulice bili ozlojeđeni i trebali su to obećanje. Ali smatram da je to bila agenda samo za tih nekoliko dana. Ne bi bilo pametno prekinuti sve veze sa Zapadom, a uvođenje pogubljenja kao kazne bilo bi upravo to.
Express: Ima li u Turskoj još slobodnih medija?
Da. Ima ih. Za to je, doduše, potrebna određena doza hrabrosti, ali ih ima. I to traje već godinama, ponekad uz dozu oporog humora. Kad Obama sad odjednom kaže da tisak mora biti slobodan i bla, bla... Pa, gdje si bio čovječe posljednjih 10 godina!? Ha, ha!
Express: Bilo je puno optužbi protiv Erdogana da dopušta islamističkim militantima da dolaze u Siriju, da ih opskrbljuje oružjem, kupuje naftu od ISIL-a...
I još ga optužuju. Turci su zbog toga jako zabrinuti. Nitko više ne zna koliko u Turskoj ima milijuna Sirijaca. Prema njima raste rasizam, a oni su ranjivi. Express: Koliko takvo stanje može utjecati na režim? Jako snažno. Ali i na sve zemlje u regiji koju CIA, kao i Tursku, pokušava prekrojiti.
Express: Posljednjih dana jako se puno piše o zlostavljanju uhićenih u turskim zatvorima.
O, da. Takva kršenja ljudskih prava nisu problem samo u dobu AKP-a. Nije to nova priča, takve brutalnosti postojale su još od uspostavljanja Republike i ne možete očekivati da se zemlja pretvori u, ne znam, Dansku preko noći, i to takve u kojoj je pokušan vojni udar. Ali opet, moguće da sad kad Zapad puno više obraća pažnju na takve stvari, da će zlostavljanje u zatvorima ipak biti teže provedivo.
Express: Mislite da osuda Zapada još može utjecati na tursku vladu?
Da, smatram da može.
