Vidim mnogo razloga protiv uvođenja doživotnog zatvora, dakle ne jedan nego puno njih, a ne vidim niti jedan razuman razlog za to, komentirao je umirovljeni profesor defektologije i političar Slobodan Uzelac. Zakon o probaciji Hrvatska je donijela u prosincu 2009., upravo u vrijeme kad je on bio potpredsjednik vlade RH zadužen za ljudska prava, piše ekspertni tim Expressa.
Kontaktirali smo ga kako bismo čuli što misli o zakonskim izmjenama koje je nakon bezrazložnog ubojstva Luke Milovca (19) u Drnišu najavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, a kojima bi se u hrvatsko zakonodavstvo uveo institut doživotnog zatvora. Podsjetimo, Luku je ubio Kristijan Aleksić (50), koji je već izdržavao kaznu zatvora zbog ubojstva.
Uzelac kaže da razumije “neuspjele političare koji zbog svojih političkih i politikantskih razloga traže tobože spasonosna rješenja u nečemu što niti je rješenje niti rješenje može biti”.
- Ono što treba raditi, po mojem uvjerenju, jest da postojeće zakonodavstvo, koje je dobro, uključujući i kazneno, treba oživotvoriti. A kad je riječ o konkretnom slučaju i prijedlogu, onda umjesto podizanja godina zatvora treba konačno provesti u život probaciju. Dakle, ne kontrola, nego prije svega pružiti pomoć, ‘support’ ljudima multidisciplinarno, uključujući i onu medicinsku, psihijatrijsku - uvjeren je naš sugovornik. Nastavlja da se gotovo nismo pomaknuli od osnivanja probacijskih ureda.
- Imate probacijske urede koji su osnovani, a koji su toliko kadrovski siromašni brojem ljudi, bez automobila, bez bilo čega što prevenira problem i na vrijeme ga rješava. Dakle, umjesto tih bombastičnih prijedloga doživotno, ne bih se čudio da netko od njih predloži i ‘posliježivotnu’ kaznu, toliko o tome ne znaju ništa. Umjesto toga, hajdemo oživotvoriti ono što cijeli svijet radi, a to je, kažem, pomoć multidisciplinarna, uključujući naravno i odgovarajuća liječenja, prije svega preventivna pomoć. Centar toga bi, po mojem uvjerenju, trebali biti probacijski uredi - smatra prof. Uzelac.
U hrvatskom zakonodavstvu već postoji mogućnost izricanja kazne dugotrajnog zatvora za najteža kaznena djela. Maksimalna kazna zatvora je 40 godina, a ako je riječ o stjecaju više najtežih kaznenih djela može se izreći i kazna od 50 godina zatvora. Imali smo nekoliko slučajeva u kojima su suci izricali takve maksimalne kazne.
- Uvođenje doživotnog zatvora nije samo pitanje donošenja strožeg zakona, nego pitanje može li ga država uopće provesti u praksi. Danas već imamo prenapučene zatvore, manjak pravosudnih policajaca i nedostatak stručnog osoblja. Postavlja se pitanje gdje će biti smještene osobe osuđene na doživotni zatvor, tko će raditi s njima te kako osigurati sigurnost zaposlenika i drugih zatvorenika. Takve osobe često više nemaju što izgubiti, zbog čega su potrebni pojačani nadzor i poseban režim izvršenja kazne - smatraju u Sindikatu pravosudne policije Hrvatske (SPPH).
Pitaju se tko će desetljećima raditi s takvim ljudima te ih nadzirati kao i hoće li se na najavljenim zakonskim izmjenama raditi onoliko dugo kao na Zakonu o pravosudnoj policiji koji čekaju od 2018. godine.
- To nije posao koji može funkcionirati bez posebno educiranih pravosudnih policajaca, psihologa, psihijatara i medicinskog osoblja. Što kad ti zatvorenici uđu u poznu starost, obole od teških bolesti, demencije ili postanu potpuno nemoćni? Hoće li zatvori jednog dana postati starački domovi pod pojačanim nadzorom? Bez ozbiljnih ulaganja u zatvorski sustav, infrastrukturu i ljude, samo donošenje zakona neće riješiti problem. Država prije svega mora dati jasne odgovore kako će takav sustav funkcionirati u praksi kroz idućih 30, 40 ili 50 godina - kaže nam Jelenko Krešo iz SPPH.
Poseban problem je i ekonomski aspekt jer doživotni zatvor produljuje trošak čuvanja i skrbi za osuđenika desetljećima, a pritom empirijska istraživanja ne pokazuju jasnu dodatnu korist u prevenciji u odnosu na postojeće dugotrajne kazne. Studije o dugotrajnim kaznama upućuju na to da je najskuplji dio sustava upravo čuvanje takvih zatvorenika godinama ili desetljećima u uvjetima visoke sigurnosti, s rastućim zdravstvenim troškovima kako stare. Prema Izvješću o radu zatvorskog sustava za 2024., prosječni dnevni trošak po osobi lišenoj slobode i odgajaniku iznosio je 66,37 eura dnevno. Kad su u pitanju sigurnosno visokorizični zatvorenici, taj dnevni trošak raste, o čemu svjedoči podatak da nas zatvorenik u našoj najstrožoj Kaznionici u Lepoglavi dnevno stoji 78,31 euro.
Zaposlenika zatvorskog sustava, poznato je, kronično manjka. Na dan 31. prosinca 2024. u kaznenim tijelima bilo je 4965 ljudi lišenih slobode na 1575 pravosudnih policajaca. Od 3558 sistematiziranih radnih mjesta u kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i centrima, popunjeno je bilo 2603, a to je popunjenost od 73,16 posto. Kako doznajemo, nedavno je Uprava za zatvorski sustav tražila suglasnost za zapošljavanje još 170 pravosudnih policajaca. Odobreno je njih 70.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u izvješću za 2025. navodi da je tijekom 2025. u zatvorskom sustavu, prema podacima resornoga ministarstva, boravilo 16.797 osoba, a na dan 31. prosinca 2025. u kaznionicama i zatvorima bilo je 1033 ljudi više od postojećeg smještajnog kapaciteta. Pitali smo Pučku pravobraniteljicu, kao nacionalnu instituciju za zaštitu ljudskih prava, za mišljenje o predloženom uvođenju doživotnog zatvora.
- Prvo, važno je da kaznenopravni sustav raspolaže širokim rasponom mogućih sankcija, kako bi kazna mogla biti individualizirana. Drugo, znamo da je sad moguće izreći maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina, odnosno 50 godina u slučaju stjecaja kaznenih djela. To de facto za veliki dio počinitelja zapravo onda i znači doživotan zatvor. No pitanje je kad se i koliko često ta kazna izriče. Treće i najbitnije, uvođenje doživotnog zatvora kao jedine nove mjere neće spriječiti nove tragedije. Uz Kazneni zakon zapravo je potrebno izmijeniti više zakona. Četvrto, ako bi se uvodio doživotni zatvor, trebalo bi propisati mogućnosti uvjetnog otpusta i za tu kategoriju zatvorenika, što je onda također važno itekako pažljivo urediti. To se odnosi na, primjerice, razdoblje nakon kojega je moguće zatražiti uvjetni otpust, posebne obveze nakon uvjetnog otpusta - rekla nam je pravobraniteljica.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ovaj lupeta gluposti. On ne vidi razlog za uvođenje doživotnog zatvora. Gospon Uzelac, činjenica da postoje osobe koje je nemoguće rehabilitirati i resocijalizirati i koji će ubiti ponovno kad budu pušteni na slobodu, Vama to nije dovoljan razlog? Zaštititi društvo ... prikaži još! od ovakvih pojedinaca Vam nije dovoljan razlog? Dalje, mi nemamo puno takvih osoba, prema tome, "nedostatak zatvorskih kapaciteta ili pravosudnih policajaca" nije valjani razlog niti argument.
Ekspertni tim Expressa najbitnije nije napisao a to je da čak i ako se uvede doživotni zatvor, on se ne može primjenjivati retroaktivno. To je jedno od temeljnih načela kaznenog prava, počinitelju se može suditi samo prema zakonu koji je ... prikaži još! vrijedio u vrijeme počinjenja djela, osim ako je novi zakon za njega blaži. Zato uvođenje doživotnog zatvora ne bi utjecalo na Aleksića, Paravinju, Mlađana i druge koji su već pravomoćno osuđeni.