Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 2,5 posto na godišnjoj razini, što je brže nego u prethodnom kvartalu i više nego što se očekivalo, a najveći pozitivan doprinos BDP-u pružio je rast potrošnje kućanstava, objavio je državni zavod za statistiku.
To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine. Najveći pozitivni doprinos BDP-u u prvom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo tromjesečje 2017. porastao za 1,5 posto. Da je riječ o dobroj vijesti, smatra i premijer Andrej Plenković, no naglašava kako treba dodatno raditi na povećanju industrijske proizvodnje i izvoza.
"Smatramo da je to dobro. Posebno je važno da se vidi rast i potražnje i osobne potrošnje. Ono na čemu moramo još raditi dodatno je povećanje industrijske proizvodnje i izvoza, kao dva aspekta koja će omogućiti rast sukladno i našim projekcijama i planovima", rekao je Plenković. Porasla je i potrošnja države, za 2,8 posto. U prvom je tromjesečju nastavljen i rast investicija, već 11. kvartal zaredom.
Tako su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu kada su ojačale za 1,9 posto. Plenković je naglasio i kako je posebno dobro vidjeti korekcije za zadnji kvartal 2016., te za 2017. U današnjem izvješću DZS-a revidirani su i prethodni originalni podaci, pa je tako u posljednjem lanjskom tromjesečju rast BDP revidiran na više, s 2 na 2,2 posto.
"Sve su to dobre vijesti za hrvatsko gospodarstvo i na tom tragu ćemo i nastaviti. Nastavak investicija je jedan od putova i smjerova kojim svakako trebamo ići", smatra Plenković.
U prvom ovogodišnjom kvartalu došlo je do usporavanja gospodarskog rasta u odnosu na prošlogodišnje ostvarenje, jer je smanjen utjecaj dijela čimbenika koji su u proteklom razdoblju poticali rast, ali se pojačao utjecaj dijela drugih, kaže se u komentaru prve procjene BDP-a za prvo tromjesečje 2018. koji je u srijedu objavila Hrvatska gospodarska komora.
Međutim, ističu stručnjaci HGK, unatoč nešto manjem utjecaju u prvom kvartalu nastavlja se znatan rast BDP-a (2,4 posto), a time i ukupne potražnje na razini Europske unije na oporavak hrvatskog gospodarstva, a nastavlja se i oporavak domaće sklonosti potrošnji s odmicanjem od krize popraćen oporavkom kreditne aktivnosti prema stanovništvu.
"U ovoj godini očekujemo stopu gospodarskog rasta ispod prošlogodišnje koja je iznosila 2,8 posto. Iako je to više od očekivane stope rasta EU kao cjeline, prema procjenama Europske komisije, Hrvatska bi i dalje bilježila najnižu stopu među državama središnje i istočne Europe. Primjerice, među tim državama najvišu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini mogle bi ostvariti Slovenija, oko 4,7 posto, te Rumunjska, oko 4,5 posto", istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
