Ekonomix
4729 prikaza

Bezos je super bogat, a ovo su loše strane njegovog bogatstva

Jeff Bezos
Blue Origin
Najbogatiji sve lakše ubiru plodove sve veće nejednakosti, a to bi u pitanje moglo dovesti i demokratske temelje države, a najbolji je primjer toga Amazon

Prošli je mjesec Bloomberg pisao kako je Jeff Bezos, osnivač Amazona i vlasnik Washington Posta, akumulirao bogatstvo od 150 milijardi dolara. To je nominalno najveće bogatstvo u modernoj povijesti, i kako god okrenuli, piše Annie Lowrey za Atlantic, apsolutno je nevjerojatno. Bezos je jedina osoba na planeti s tom vrstom bogatstva. Vrijedi koliko i prosječna američka obitelj pomnoženo s dva milijuna puta. Ima 50 posto više novca od Billa Gatesa, duplo od Marka Zuckerberga, 50 puta više od Oprah i oko 100 puta više od predsjednika Donalda Trumpa. Prošle je godine zaradio 50 milijardi dolara, a mora trošiti oko 28 milijuna dnevno kako bi se spriječio od akumulacije novog bogatstva.

To sve, naravno, govori u korist njegove inovativnosti i poslovne genijalnost. Amazon je zaista čudo koje je promijenilo sve od toga kako čitamo, kako kupujemo, do toga kako funkcionira poštanski sustav. No, njegovo je bogatstvo ujedno i znak neuspjeha zakona i regulativa, poreznog sustava i okoline koja je dizajnirana za pumpanje zarade i akumulacije bogatstva nekolicine. Bezos nije samo zaradio svojih 150 milijardi, na neki smo mu način mi to i dali, vjerojatno na štetu svih nas.

Bezos i Amazon su, na mnogo načina, idealni dokazi trijumfa kapitala iznad rada, kao Waltons, Walmart, Rockefelleri i Standard Oil prije njih. "Rupa" zarade između šefova top kompanija i njihovih zaposlenika je tako velik da je šokantan. Bezos je rekao i da nema dovoljno filantropskih potreba na svijetu na koje bi on trošio svoje milijarde (za razliku od Gatesa i Zuckerberga, Bezos je donirao vrlo malo).

Demonstracije protiv Amazona u Berlinu BEZOSJEĆAJNI Ekonomix Brutalni stres: Bezos postaje najomraženiji kapitalist

"Jedini način na koji ja vidim da bih uložio svoje financijske resurse jest da pretvorim svoje Amazon bogatstvo u svemirska putovanja. To ću financirati", rekao je nedavno u jednom intervjuu.

U kontrastu s time, polovica Amazonovih zaposlenika u SAD-u zarađuje 28.446 dolara godišnje. Neki se zaposlenici žale da dobivaju pauze od šest minuta za odlazak na toalet. Radnicima se striktno nadgleda i bilježi brzina pakiranja kutija, a po smjeni prehodaju i 24 kilometra. Kompanija se, navodno, osvećuje onima koji progovore o uvjetima rada. Jedan je radnik prije nekoliko godina umro na poslu.

Siromaštvo radnika i bogatstvo šefova je direktna preslika pravila, zakona i regulativa. Uzmite u obzir poreze, piše Atlantic. Ideja je američkog progresivnog sustava da bi bogati radnici trebali platiti više poreza od onih koji su siromašniji, a time da je "plafon" od 37 posto rezerviran za one koji zarađuju preko pola milijuna dolara. No, Bezos je prijavljen na relativno malu plaću, posebno ako se usporedi s vlasničkom strukturom i količinom dionica čiji je vlasnik. Radi svega toga on, kao i recimo Warren Buffet, vjerojatno plaća manje poreza od svoje tajnice.

Dodatno treba napomenuti kako Amazon prošle godine nije platio porez na korporativni dohodak iako je zaradio milijarde dolara profita. Borili su se nogama i rukama protiv lokalnih i federalnih poreza, i vrlo uspješno uvjerili gradove da će im dati milijarde i milijarde za projekte ako im dopuste da tamo smjeste svoja postrojenja. Sve to izbjegavanje poreza pogodovalo je i Bezosu dioničaru osobno.

Ili ako razmislite o minimalnoj plaći, opet je riječ o sistemu koji ide u prilog korporacijama, a ne radniku, argumentira Atlantic. Amazonova je početna plaža 5 dolara po satu manja od onog što se smatra dovoljnim za život, a kasnija prosječna plaća je dolar "kratka" po istom kriteriju. Kompanija je profitabilna i može ulagati u razvoj upravo zato jer je radna snaga tako jeftina. Naravno, to nije jeftino za porezne obveznike, koji moraju iz svojih poreza kompenzirati. Jedan od tri zaposlenika Amazona u saveznoj državi Arizoni je na bonovima za hranu.

Ugovori o nenatjecanju još su jedno oruđe koje Amazon (i druge velike kompanije) koriste kako bi kontrolirali cijene rada, održali ih niskima i išli "niz dlaku" velikim dioničarima. Amazonovi ugovori traže od zaposlenika da obećaju kako neće raditi niti za jednu drugu kompaniju koja se "direktna ili indirektna" konkurencija Amazonu barem 18 mjeseci nakon što odu iz tvrtke. S obzirom na opseg Amazona, to znači da vjerojatno nećete moći raditi niti u Walmartu, pošti, logistici, skladištima ili maloprodaji. 

Tim Berners-Lee POVRATAK OSVETNIKA Life Izmislio je internet, a sad mu je zbog toga žao

"Amazon želi da se odreknu potencijalnih poslova diljem spektra ekonomije u zamjenu za nekoliko mjeseci dug angažman u skladištima", pisao je medij The Verge.

Takvi su ugovori nekada postojali samo u svijetu korporativnih glavešina, ali sada pokrivaju u prosjeku jednog u pet radnika, više od pola velikih franšiza, poput McDonaldsa. To je jedan od direktnih uzročnika zašto plaće gotovo da i ne rastu, neovisno o rastu ekonomije.

Onemogućavanje radnika u tome da idu od poslodavca do poslodavca je samo jedan od načina kako Amazon i drugi veliki biznisi pokazuju mišiće i drže monopol, dok im SAD čuva leđa i omogućava kompanijama da cvatu na račun radnika, nastavlja Atlantic. Amazonova dominacija u internetskoj trgovini, posebno na tržištima kao što je prodaja knjiga, omogućila je da diktiraju uvjete ne samo svojim radnicima nego i dobavljačima. 

"Na lokalnim tržištima rada koja su jako koncentrirana, ta koncentracija doprinosi nižim cijenama", kaže Sandeep Vaheesan, konzultant iz Open Markets Instituta koji se bavi istraživanjem konkurencije.

"Amazon ima moć i nad radnicima i dobavljačima. Tamo gdje Amazon djeluje su gotovo uvijek najjači poslodavci koji samovoljno diktiraju prosječne plaće, posebno u ruralnim područjima. Drugačije je na tržištima koja su više kompetitivna i manje koncentrirana", kaže Vaheesan.

Na kraju, postoji i raspad sustava sindikata. Otkad je utemeljen prije gotovo tri desetljeća Amazon opetovano pokušava spriječiti stvaranje sindikata koji bi, najvjerojatnije, povećali plaće i poboljšali uvjete rada. Amazon je navodno ugasio radna mjesta gdje je mnoštvo tražilo organizaciju te dalo otkaze onima koji su se za to svesrdno zalagali, zaposlilo odvjetnike kako bi im se stalo na kraj i podučilo menadžere kako da "razbijaju" pokušaje organizacije. U isto vrijeme, država se uvijek iz početka stala na stranu vlasnika velikih biznisa, a ne sindikata.

Svi su ovi trendovi pomogli da se poveća profit dok se u isto vrijeme smanjuje moć radnika dok se ljudima na vrhu omogućava da osmisle sisteme i obrasce za, neki bi rekli, opscenu zaradu koja ne prestaje rasti. 

Elon Musk Zabrinuti za šefa Tehno "Musk spava u tvornici, tri dana je u istoj majici..."

"Period od 1973. godine karakteriziraju pad kupovne moći minimalne plaće. Pada moć sindikata, i porezi se sve više okreću protiv prosječnog građanina. Dok su oni koji loše zarađuju zapeli u neprekinutom krugu teškog zapošljavanja i restriktivnih ugovora, onima koji već imaju je omogućeno da nekontrolirano zarađuju i aktivno doprinose rastu nejednakosti", kaže Mark Price iz Keystone Research Centra.

Proteklih je mjeseci Trumpove administracija još dodatno poradila na regulativama i zakonima kako bi se pojačali ti trendovi, umjesto da se s njima obračuna. Iako je neprestano kritizirao Amazon što radi nedovoljnih davanja državnom aparatu, što radi novinarstva Washington Posta, svejedno je napravio sve što može da izađe u susret korporacijama i najbogatijima. Njima su prilagođeni porezi, olakšice i niz drugih mehanizama. Potrudio se čak i na vrhovni sud "instalirati", piše Atlantic, suce koji su otvoreno više pro-biznis negoli pro-radnik, i koji su jasno rekli kako neće "gurati" prema povećanju minimalca ili bolje zaštite radnika.

Rezultat svih tih desetljeća trendova i politike jest i da je Jeff Bezos akumulirao 150 milijardi dolara bogatstva dok je prosječna američka obitelj siromašnija nego prije recesije. One koji se na nejednakosti žale, ne razmišljaju samo o humanizmu ili poštenju, niti sumnjaju u kapitalizam kao sustav gdje neki uspiju više od drugih (te da je to i pošteno).

Nije poruka niti da je sam Bezos nešto kriv jer je tako zaradio. Poanta je kako je takva koncentracija bogatstva loša za ekonomiju i za samu državu, a država, čini se, ništa po tom pitanju ne misli napraviti. Nejednakost je, između ostalog, i gorivo političke polarizacije i pat pozicije između Demokrata i Republikanaca. Usporava ekonomski rast, implicira nedostatak kompeticije koja tržište i ekonomiju čini "drvenima". Samu vlast čini manje reaktivnom na zahtjeve "normalnih" ljudi, i potencijalno riskira i sam demokratski poredak. Bezosovo nevjerojatno bogatstvo pokazuje kako je igra namještena, a on ju je samo bolje savladao nego itko drugi. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.