Premijer Andrej Plenković pohvalio se otpisom dugovanja za 150.000 ljudi. Rezultat je to rada, kaže, jedne socijalno osviještene Vlade koja je svjesna da građanima treba pomoći ili se mnogi od njih dugova nikada neće riješiti.
Stručnjaci s kojima je Express razgovarao kažu kako su te mjere površne, populističke, nepravedne i na kraju već iskušane što je pokazalo da nisu dugotrajno rješenje za problem prezaduživanja.
Predrag Bejaković sa Instituta za javne financije kaže kako je riječ o moralnom hazardu i, na kraju krajeva, lošoj poruci građanima.
"Moralni je hazard kada netko povećava svoju izloženost riziku zato jer znaju da netko drugi snosi troškove tog rizičnog ponašanja. Drugo, nema bogate tetke koja će vas izvući iz dugova, država nema svoje kune i neku svoju zalihu zlata u ministarstvu, sve što nekome daju nekome drugome moraju uzeti a to se lomi na porezima građana", kaže Bejaković.
Prema Zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama po građaninu je "oprošteno" 10.000 kuna i kamate. Otpisuju se dugovanja prema državi ili pravnim osobama kojima je država jedini osnivač ili isključivi vlasnik.
Maja Vehovec s Ekonomskog instituta koja kaže kako se "ostali građani sada s pravom ljute jer zašto su onda oni plaćali". Vehovec podsjeća da se gotovo identična stvar radila i tijekom Milanovićeve vladavine što je samo "dodatni dokaz da ovaj eksperiment neće "izliječiti" stvar".
Plenković, kaže, ne plaća iz državne imovine već uzima građanima, a pri tome je podjela nepravedna jer se ne uzima u obzir kako je i zašto netko natukao dug.
"Nije isto je li dug za hranu i zdravlje, ili čisto rasipništvo. Uz to najveći je dug prosječnog zaduženog građanina prema teleoperaterima i bankama, što samo znači da glavnina duga i nije otplaćena. Drugo je sad pitanje zašto bi itko očekivao da će se privatne tvrtke poput nekog telekoma ugledati u državu i opraštati dugove", kaže Vehovec.
Brojevi su sljedeći - krajnji je cilj, kaže Plenković, odblokiravanje 70 tisuća građana. Do sada ih je uz pomoć ove mjere iz blokade izašlo 6248, dok je otpis barem djela duga odrađen za 150.000 ljudi. To za sada iznosi više od milijardu i 300 milijuna kuna - dok bi na kraju trebale biti otpisane 32 milijarde.
Podaci Financijske agencije pokazuju kako su krajem lipnja blokirani bili računi 323.758 građana s ukupnim dugovanjem od 43,81 milijardu kuna, a u blokadi su bili i računi 23.159 poslovnih subjekata, s dugovanjima od 12,29 milijardi kuna.
Vehovec se dotakla spomenutih brojeva i naglašava kako smatra da su njihove brojke i predikcije nerealne te joj nije jasan "finalni račun".
"U pitanju je i efikasnost zakona, što je na kraju najvažnije, kako je tako malo ljudi izašlo iz dugova a toliko je novca oprošteno", kaže Bejaković, a s "matematičkim" se problemom slaže u Velimir Šonje.
Šonje objašnjava i kako bi izgledao scenarij otpisa i pomoći koji bi bio pošteniji u očima građana, a uključuje i aktivnije djelovanje privatnog sektora. Treba, kaže, nuditi rješenja koja će ići u pravcu razrade pravila izvansudskog restrukturiranja privatnih dugova i treba tražiti modalitete financiranja takvih poslova.
"Ako se za poduzeća u financijskim problemima mogu pronaći izvori refinanciranja, makar i uz restriktivne uvjete, mora postojati način da se na sličan način riješi situacija građana. Uz financijsko opismenjavanje i njihovo aktivno učešće. Naravno, tamo gdje postoje objektivne okolnosti - zdravstvene na primjer - i gdje je otpis objektivno neizbježan, treba težiti i takvim rješenjima. No, to je posao države koja se mora uključiti na taj način, donošenjem političke odluke o socijalnim kriterijima. Onda će i ljudi koji uredno plaćaju cijelu operaciju percipirati kao pravedniju", kaže Šonje, a važnost investiranja u financijsko opismenjavanje spomenuli su i Vehovec i Bejaković.
"Zašto bi uložili u tako nešto kada je to projekt koji traje dulje od sljedećih izbora i četiri godine, a ovo su sve populističke - i nepravedne - mjere koje služe za skupljanje glasova. Jasno je kako su svi ovi zakoni relativno neefikasni, to ističe mnoštvo odvjetnika, ali Vlada se time nije na vrijeme bavila jer ih je pomeo val Agrokora i neke druge stvari pa sad saniraju", kaže Vehovec koja se slaže da treba pomoći građanima, ali na pravedniji način.
"Posljedica prezaduženosti je socijalna izolacija pogođene osobe i članova njezinog kućanstva. Ljudi se stide zbog svoje prezaduženosti, zatvaraju se u kuću, navlače zavjese tako da se ne zna kako su kod kuće, ako slučajno dolazi inkasator ili utjerivač duga. Često se podcjenjuje društvene posljedice osobne prezaduženosti, odnosno narušavanje socijalne kohezija i trganje socijalnog tkiva. Stoga je potrebna i opravdana odgovarajuća javna politika u ublažavanju i sprječavanju osobne prezaduženosti", navodi Bejaković u radu koji je posvećen financijskoj pismenosti i tome kako ne ući u dugove, a nastao je uz potporu Hrvatske zaklade za znanost.
