Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac u petak je najavila stvaranje novog modela 15-postotnog sufinanciranja EU projekata, rekavši kako očekuje da jedinice lokalne samouprave sufinanciraju svoj dio tih projekata te je pozvala župane, gradonačelnike i načelnike općina da se svojim prijedlozima uključe u pronalaženje rješenja.
"Pozivam sve načelnike općina, gradonačelnike i župane da nam pošalju primjedbe i prijedloge na pravilnik koji ćemo donijeti za 2019. godinu kada govorimo o fondu za sufinanciranje EU projekata, jer svi su prijedlozi dobrodošli. Ali ne možemo reći da ćemo mi kao ministarstvo niti država sufinancirati svih 15 posto nacionalnog sufinanciranja, nego ćemo napraviti nekakav model koji će biti prihvatljiv svima," rekle je ministrica Žalac sudjelujući na 10. Susretu gradonačelnika i poduzetnika, koji se već tri dana održava u splitskom hotelu Le Meridien Lav.
Pri tom je izrazila očekivanje da onaj tko je nositelj EU projekta, to jest jedinice lokalne i područne samouprave "sufinanciraju svoj dio." Otkako je Hrvatska članica EU, projekti Europske unije financiraju se iz EU fonova u iznosu od 85 posto, dok preostalih 15 posto tih projekta sufinancira država.
Ministrica Žalac je podsjetila da je radi financijskog jačanja jedinica lokalne i područne samouprave 1. siječnja 2018. godine stupio na snagu novi zakon o financiranju lokalnih i područnih jedinica samouprave, po kojem je njima vraćen izvorni prihod od poreza na dohodak.
"Na taj je način jedinicama lokalne i područne samouprave usmjerno više od 1,5 milijardi kuna", rekla je Žalac, upitavši gdje su ta sredstva i na što su se potrošila.
"Voljela bih da su ta sredstva potrošena u pripremu dokumentacije i sufinanciranje projekata (EU) ali u ovom trenutku mi to ne znamo," kazala je ministrica Žalac u panel diskusiji trećeg završnog dana skupa, na temu "Budućnost lokalne samouprave."
U diskusijama na 10. Susretu gradonačelnika i poduzetnika čula su se mišljenja da manje jedinice lokalne i područne samouprave nemaju dovoljno financijskog, to jest proračunskog potencijala za sufinanciranje EU projekata, te kako postoji mogućnost propadanja nekih od tih projekata ako ih se ne pomogne s državne razine.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ustvrdio je kako je za jedinice lokalne i područne samouprave SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU) "najveći neprijatelj."
Na novinarski upit kako komentira takvu ocjenu riječkog gradonačelnika, ministrica Žalac je rekla da svi korisnici projekata (EU) mogu reći da im je SAFU najveći neprijatelj, no SAFU ima zadatak provjeriti prihvatljivost svih izdataka koji se prijavljuju Europskoj komisiji.
"Međutim, SAFU ima zadatak provjeriti prihvatljivost svih izdataka koji se prijavljuju Europskoj komisiji i ja odgovorno tvrdim i to je moja poruka, da se svi trebaju držati zadanih pravila u EU fondovima; to je jedini način da projekti uspiju," naglasila je ministrica Žalac.
Podsjetila je kako SAFU kontrolira provedbu i vodi korisnike da se EU projekti provedu do kraja i to je 'ključna uloga SAFU-a'.
Riječki gradonačelnik Obersnel izjavio je novinarima da jedinice lokalne i područne samouprave muči problem osiguranja sredstava "za vlastitu komponentu realizacije EU fondova."
"Ako se ne riješi način sufinanciranja vlastite komponente iz europskih sredstava kroz državni proračun, bojim se da će doći do zastoja u daljnjem povlačenju europskih sredstava i to je problem koji nas naviše muči," ustvrdio je Obersnel.
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara smatra da je rješenje problema nedovoljno financijski snažnih jedinica lokalne i područne samouprave za EU projekte - u njihovu udruživanju.
"Igra s europskim fondovima je vrlo jasna i postavljena je na razini cijele Europe - ako nisi konkurentan, ako nemaš 15 posto (za sufinanciranje) onda nisi dovoljno suficijentan biti općina, udruži se s drugim općinama i jedinicama lokalne samouprave i tako omogući ono što Vlada želi učiniti; to jest omogućiti da općine koje nisu dovoljno snažne, imaju mogućnost udruživanja sredstava s drugim općinama i jedinicama lokalne samouprave, i zajednički ići u financiranje projekata," rekao je Krstulović Opara novinarima, a prenijela je HINA.
Relativno nedavna analiza Instituta za javne financije ponudio je i neke konkretne brojke o financijskom zdravlju pojedinih jedinica lokalne samouprave.
Ostvarenje proračuna po gradovima, općinama i županijama je iznimno suhoparna tema, a kad svemu tome dodate navigiranje po bespućima hrvatske birokracije, shvatite koliko je to zapravo opsežan posao. Institut javnih financija objavio je rad u kojem pregledavaju baš to, a i sami autori priznaju da je jako teško snalaziti se u šumi podataka.
"Zbog velikog broja lokalnih jedinica i zbog složenosti proračuna, u njima se nije baš lako snalaziti i uspoređivati pojedine lokalne jedinice", priznaju autori Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić.
Uvid u poslovanje može nam pokazati imaju li neke općine problema s financiranjem, jesu li samoodržive ili preživljavaju na teret centralne države. Što je veći deficit općine to jednostavno znači da općina troši novac kojeg ne može zaraditi i mora na neki način dobiti od države. A sami time se, kako upozoravaju vladajući, ugrožava i mogućnost financiranja EU projekata.
Dodatni problem je, kako pišu autori, to što se jedinice lokalne samouprave mogu zaduživati preko tvrtki u njihovom vlasništvu. Recimo, za izgradnju kanalizacije se može zadužiti grad, općina ili neka tvrtka u njihovom vlasništvu, a to je najčešće komunalno poduzeće. Objedinjeni podaci o svim tim dugovanjima nisu javno dostupni i pitanje je koliko zapravo znamo o financiranju lokalnih jedinica.
Osim kompliciranog sustava financiranja, moramo se posvetiti i kompliciranom sustavu jedinica lokalne samouprave što dodatno otežava bilo kakve usporedbe. Gradovi, općine i županije prikupljaju različite namete, a samim time imaju i neusporedive proračune.
Međutim, kad vidimo da recimo općina Civljane ima prihod od 26.109 kuna po stanovniku zapitamo se što im tako dobro ide pa su toliko novca zaradili u 2017. godini. Tek kad vidimo da Civljani imaju 130 stanovnika shvatimo da nije riječ o tako enormnim prihodima kako se čini na prvi pogled.
Ne treba ni spominjati da Grad Zagreb ima daleko najveće prihode s više od šest i pol milijardi kuna godišnje i čini nekih četrdesetak posto svih prihoda svih gradova u Hrvatskoj. Zagreb je poseban po tome što je istovremeno i grad i županija pa nije baš najsretnije ga uspoređivati s ostalim gradovima.
Čak ni "sirove brojke" o suficitu ili deficitu proračuna lokalne jedinice ne moraju značiti nešto previše jer tu možemo spomenuti grad Nin koji je ostvario čak 13.600 kuna prihoda po stanovniku, ali taj grad su pogodile razorne poplave i dobrim dijelom je riječ o pomoći u obnovi.
"Moguće je da su lokalne jedinice baš u tom razdoblju ostvarile velike prodaje kapitalne imovine (npr. zemljišta ili zgrada), naplatile visoke iznose komunalne naknade, primile neuobičajeno velike pomoći iz inozemstva ili državnog proračuna, da su imale velika kapitalna ulaganja (npr. za lokalne ceste ili sportske objekte) koja su financirale kreditima i/ili pomoćima, da su prenijele viškove ili manjkove prihoda i primitaka iz prethodnih godina i sl. U 2017. se, primjerice, općina Goričan zadužila za izgradnju sportske dvorane osnovne škole, općina Konjščina za dogradnju dječjeg vrtića, a općina Bosiljevo je investirala u asfaltiranje svojih nerazvrstanih cesta." pišu dalje autori rada.
I to dolazimo do "mesa" teksta koji bi se u nekoj ozbiljnoj državi koristio za ozbiljan pristup konkretnoj reformi jedinica lokalne samouprave. Najvažniji faktor uspješnosti općina i gradova je njihov položaj uz Jadran.
"Među više od dvije stotine općina s prihodom manjim od 2.800 kn po stanovniku samo su dvije – Vela Luka i Sukošan – na moru, a tek oko 7% ih se nalazi u Jadranskoj Hrvatskoj. Među sedamdesetak općina s prihodom po stanovniku manjim od 2.000 kn, ni jedna nije na moru, a samo se jedna – Pojezerje – nalazi u Jadranskoj Hrvatskoj. Trinaest općina s najvećim ukupnim prihodima – sve iznad 30 mil. kn – su u Jadranskoj Hrvatskoj." stoji u radu IJF-a.
Nadalje, velike razlike između prihoda i rashoda kroz dvije ili više godina ukazuje na to da tek rijetke jedinice lokalne samouprave imaju planski pristup financijama, pa i na to da su njihovi proračuni tako mali da svaki veći priljev ili odljev novca uskače u oko.
Pored svega nabrojanoga autori napominju da postoje ogromne razlike između općina i gradova. I to ne samo u prihodima gdje postoje gradovi koji uprihode manje od 10 milijuna kuna, a neke općine imaju prihode veće od 80 milijuna kuna.
"Postoje i brojne općine sa znatno većim brojem stanovnika od brojnih gradova, pa najveća općina (Viškovo) ima 11 puta više stanovnika od najmanjeg grada (Komiže). čak 43 općine imaju manje od 1.000 stanovnika, a najmanje su Civljane sa 133, te Lanišće, Kijevo i Zadvarje sve s manje od 300 stanovnika. Još su i Ribnik, Lećevica, Saborsko i Sućuraj općine s manje od 500 stanovnika." pišu autori.
Umjesto da se naša država brine kako imati koliko-toliko ujednačen broj stanovnika u lokalnim jedinicama, državu to uopće nije briga. Sve dok imamo općine koje su manje od pojedinih zgrada u većim gradovima, moramo napominjati vladajuće da se to mora promijeniti.
Sve dok jedan liječnik opće prakse može voditi brigu o više od 1.275 pacijenata, koliko i iznosi donja granica pacijenata po liječniku propisana aktualnim zakonima, moramo pitati vladajuće zašto načelnik jedne općine može voditi brigu o manje od 200 sugrađana.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
više općina nego gradova 1000 općina.sve to treba ukinuti