Prve procjene iznosa od 10-ak milijardi kuna ‘teškog’ međunarodnog spora na osnovu tužbe osam banaka protiv Hrvatske u slučaju ‘konverzije švicarca’ tek su prva projekcija ‘ugrubo’, ali vrlo moguće i samo jedan segment ukupnog ceha. Pored banaka i njihove tužbe postoji još jedan veliki rizik koji za Hrvatsku dolazi s druge strane, a to je EU.
Procjenjuje se stoga i da bi ukupan ceh od ovog zakonskog presedana svakako mogao biti i bitno veći. No, iako se trenutno radi o jednadžbi s više nepoznanica, po ocjenama većine pravnika Hrvatska bi navedenu tužbu sigurno izgubila, dok bi prije ishoda samog spora mogla biti još dodatno penalizirana, i to u jednom posebnom postupku pred naležnim institucijama EU.
Kako banke još nisu izašle s ukupnim zbrojem svojih indirektnih i direktnih šteta u sklopu tužbenog zahtjeva - prema službenoj najavi uložit će ga međunarodnoj arbitraži u Washingtonu nakon što Sabor donose novo rješenje, te kako se potezi EU prema Hrvatskoj tek očekuju, nezahvalno je licitirati o konačnom iznosu moguće štete za porezne obveznike.
No, u svakom slučaju, navedeni aproksimativni iznos, inače rezultat zbroja financijskih posljedica novog zakonskog rješenja i dosadašnje štete temeljem zakonskog fiksiranja kamatne stope i tečaja za ‘švicarce’, minimalni je iznos kojem će, čini se, trebati pridodati i posebne penale EU u postupku koji bi navodno mogla pokrenuti Europska komisija protiv Hrvatske.
Naime, neslužbeno se doznaje da je Vlada premijera Zorana Milanovića, inače pravnika s rektorovom nagradom, ignorirajući puno toga što je isključivo pravna domena, u osvit parlamentarnih izbora učinila sve da izazove Europsku komisiju na postupak protiv Hrvatske.
Sve će biti puno jasnije nakon sjednice EK zakazane početkom listopada, a ona bi se za Hrvatsku mogla prometnuti u veliku lekciju ukoliko uslijedi pokretanje posebnog postupka. Pritom bi penali koji za Hrvatsku potencijalno s te strane prijete, dakako, mogli biti drastični. Razlog je razina kršenja prava EU koja se očituje u Vladinu rješenju poslanom na sutrašnje glasovanje Saboru.
Slijedi bahatost koju time demonstrira i prema Komisiji, iako je Hrvatska u EU primljena kao ‘loš đak’, pa je još uvijek pod svojevrsnim monitoringom, koja je navodno mnogo veća od procjenjenih milijardu i nešto milijuna eura štete samih banaka.
Sama okolnost da Hrvatska sebi dopušta napraviti takav presedan izravno je u suprotnosti s obećanjem danim EK još proljetos, nakon njezina izvješća iz siječnja. Procjenjuje se da bi taj moment mogao izazvati neobično žestoku reakciju EK.
Izgledi za takav scenarij navodno su stopostotni, a riječ je o dvije vrste penala. Došli bi kao posljedica mogućeg pokretanja postupka protiv Hrvatske s konačnim učinkom, koji bi prijetio ako ne otkloni štetne posljedice, da bude jednokratno penalizirana visokom financijskom kaznom, te da nakon toga za svaki dan dok se stanje pravno ne sanira plaća još i dnevne penale, piše Poslovni dnevnik.
