Ekonomix
4925 prikaza

Bum milijardera: Najbogatiji su postali još bogatiji

Bogataš pripaljuje cigaru dolarima
Youtube
Oxfam će u Davosu zagovarati redistribuciju dobara i promjenu poslovnih modela, dok kritičari kažu kako to neće pomoći najsiromašnijima

Međunarodna konfederacija više desetaka NGO-a koji se bave iskorijenjivanjem siromaštva - Oxfam - objavio je istraživanje kojim tvrdi da je 2017. godine 82 posto profita otišlo direktno u ruke 1 posto najbogatijih građana na svijetu. Pokazatelj je to, kaže Oxfam, da je sustav i nakon krize manjkav, prepun rupa i dubinski nepošten.

Krive izbjegavanje poreza, kompanije koje utječu na legislativu i uništavanje prava radnika. Na njihovim stranicama može se skinuti dokument metodologije "Reward Work, Not Wealth" kojime su u Oxfamu analizirali podatke iz godišnje Credit Suisse Global Wealth datebook kao i Forbesa.

Tvrde kako je bogatstvo milijardera raslo 13 posto godišnje od 2010. godine, čak šest puta brže od plaća radnika koje su se povećale samo 2 posto. Broj milijardera mahnito je rastao svaki drugi dan između ožujka 2016. i ožujka 2017. Direktor jedne od pet najvećih globalnih tvrtki modne industrije u četiri dana zaradi ono što će švelja zaraditi tijekom cijelog života, a prosječni direktor u Americi u danu zaradi koliko njegov sugrađanin u godini dana. Na godišnjoj razini trebale bi 2.2 milijarde dolara da se podigne plaća svih 2.5 milijuna tekstilnih radnika u Vijetnamu, a to je samo trećina iznosa koja se na godišnjoj razini isplati dioničarima pet najjačih kompanija u odjevnoj industriji. Krive neumoljiv korporativni nagon da smanje troškove proizvodnje nauštrb profita koji treba ostvariti dioničarima

- Boom milijardera nije znak ekonomije koja cvjeta već simptom ekonomskog sustava koji suštinski propada. Ljudi koji rade našu odjeću, sastavljaju naše telefone i uzgajaju hranu za nas eksploatirani su kako bi imali stalni priljev jeftinih dobara i kako bi se napuhnuo balon profita korporacija i investitora - kaže Winnie Byanyima iz Oxfama koja je napomenula kako je 'svijet spreman na promjenu, ali to neće pokrenuti oni koji se ovaj čas sakupljaju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švicarskoj, jer je njima svima stalo da novac nastavi dolaziti'.

Oxfam je slične dokumente objavljivao proteklih pet godina, a 2017. su izračunali kako osam najbogatijih individualaca 'drži' jednako bogatsvo kao siromašna polovica čovječanstva. Te su podatke revidirali, pa objavili kako je riječ o 42 najbogatijih individualaca s takvim bogatstvom, a ove godine o 61.

- Treba imati na umu da stalno usavršavamo rezultate, kao i da milijarderi ne vole javno objavljivati svoje brojke, dok najsiromašnije zemlje rade vrlo slabu statistiku. U svakom slučaju svaki je rezultat porazan, i govori o tome u kakvom društvu živimo - kaže Mark Goldring iz Oxfama. U Davosu će predstavnici Oxfama pokušati uvjeriti političare i poduzetnike kako trebaju transformirati svoj poslovni model, i da utjecaj na društvo mora biti jednako važan kao i zarada.

Druga dva utjecajna "thinktanka" - "The Institute of Economic Affairs" i "Adam Smith Institute" - smatraju da su se u Oxfamu 'previše koncentrirali na bogate, a nedovoljno na siromašne'.

- Veći porezi i redistribucija neće pomoći siromašnima, bogatstvo nije pita konačne veličine. Uništavanje bogatstava pojedinaca neće dovesti do redistribucije, već neće donijeti benefite nikome - kaže Mark Littlewood iz  "The Institute of Economic Affairs", dok Sam Dumitriu iz "Adam Smith Institutea" ističe kako je 'važno znati da se nejednakost u proteklih nekoliko desetljeća radikalno smanjila'.

- Nije sav gospodarski rast nakon krize otišao u džepove najbogatijih 1% jer to jednostavno ne znamo. Znamo da su vlasnici kapitala i financijskih instrumenata, bilo ovdje ili u Parizu i New Yorku, dobro prošli u rastu gospodarstva nakon krize. Centralne banke upumpale su jako puno novca u gospodarstva, stvorile likvidnost i sad vidimo gospodarski rast i pad nezaposlenosti desetljeće nakon početka tog procesa - rekao je Joseph Quinlan, jedan od šefova u Bank of America i napomenuo kako nakon krize valja razmišljati o 'inkluzivnom rastu' gdje svi članovi gospodarstva imaju neke dobrobiti od rasta ekonomije. 

- Sad već možemo razmišljati o dobrim plaćama za radnike, a ne samo o pronalaženju posla. Ali to je dobro pitanje zato što sad moramo razmišljati o inkluzivnom gospodarskom rastu, da se ne moramo u budućnosti suočavati s problemima. Ne možemo napustiti ljude i pretvarati se da je sve u redu - kaže Quinlan.

 

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.