Inicijative za europsku stabilnost (ESI) je objavila izvješće uoči sastanka na vrhu u ponedjeljak u Berlinu o stabilnosti zapadnog Balkana koji će uglavnom biti posvećen pitanju normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, ali i o gospodarskim odnosima, povezanosti i regionalnoj suradnji u jugoistočnoj Europi.
Uz organizatore skupa, njemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, na sastanku sudjeluje hrvatski premijer Andrej Plenković, slovenski mu kolega Marjan Šarec te čelnici šest zemalja zapadnoga Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. EU će predstavljati visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini umjesto pozvanog predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, koji je spriječen drugim obvezama.
"Europska unija bi trebala zatvoriti Pandorinu kutiju daljnjih razgovora o ponovnom iscrtavanju granica duž etničkih linija. Istodobno, EU treba dogovoriti vjerodostojnu strategiju o tome kako Srbija, Kosovo i ostatak zapadnog Balkana mogu napredovati prema integraciji s ostatkom Europe. Pitanje je rata i mira da ta vizija ostane vjerodostojna", kaže se u izvješću u kojem se detaljno analizira trenutačna situacija i napetosti u odnosima između Srbije i Kosova, koji su nakon višegodišnjih razgovora pod okriljem EU-a sada gori nego što su bili na početku dijaloga.
Dodaje se kako je ta promjena američke pozicije zdušno pozdravljena u Srbiji, "kao povijesni zaokret i povijesni uspjeh" jer je do tada Washington smatrao kosovsko pitanje riješenim. U izvješću se opisuje kako Vučić ima jednu vrstu retorike za međunarodne sugovornike, a drugu za domaću javnost te se navode ratoborne izjave njegovih ministara. Za Vučića se kaže da je "dobar glumac, koji zna biti šarmantan".
"Vučić razumije moć u svim njezinim oblicima: moć karizme, moć priča, mirno izgovorenih prijetnji, moć podizanja očekivanja i svaljivanja krivice", kaže se u izvješću, u kojem se opsežno obrazlaže zašto je ideja o zamjeni teritorija opasna za stabilnost jugoistočne Europe. Stoga se u izvješću preporučuje Europskoj uniji da odbaci te ideje i da ponovno potvrdi načela na temelju kojih je Srbija otvorila pristupne pregovore, što uključuje postupnu normalizaciju odnosa.
ESI ističe da nije izgledno da ijedna zemlja sa zapadnog Balkana postane članicom EU-a prije 2025. te stoga preporučuje da zauzvrat ponudi konkretni plan koji će tim zemljama dati jasnu perspektivu. Plan treba pokriti razdoblje od 2020. do 2025. koje počinje s novim sastavom Europske komisije i rotirajućim predsjedništvima Hrvatske i Njemačke.
Taj plan trebao bi sadržavati konkretni cilj da sve zemlja zapadnog Balkana, koje ispunjavaju tražene uvjete, postanu punopravne članice jedinstvenog tržišta do 2025., "što bi potaknulo reforme i atraktivnost regije za investitore".
Paralelno s tim, zemlje koje postižu mjerljiv uspjeh u ispunjavanju toga cilja i napredak u području vladavine prava, manjinskih prava i dobrosusjedskih odnosa trebale bi biti uključene u regionalnu i kohezijsku politiku EU-a. Istodobno, EU bi trebala poticati slobodu kretanja između zemalja zapadnog Balkana s ciljem da se do 2030. stvori zapadnobalkansko schengensko područje bez graničnih kontrola između zemalja regije.
