Prošle godine po prvi put je u Rječnik engleskog jezika Oxforda ušla riječ "overtourism", recimo da bi se to dalo prevesti kao "turboturizam".
Riječ označava takav turizam zbog kojeg je broj gostiju toliko eksplodirao da uništava okoliš, kulturno bogatstvo dotičnog mjesta, ali i ekonomiju, infrastrukturu, društveno tkivo grada ili mjesta.
CNN travel, koji je ranijih godina donosio brutalne TOP ljestvice ovakvih ili onakvih "naj" turističkih odredišta u svijetu, sada je objavio popis mjesta koja zbog izrazito povećanog broja turista propadaju na ovaj ili onaj način.
Dubrovnik je završio na listi neslavnih
Prošle godine diljem svijeta bilo je 1,4 milijarde turističkih putovanja. Pola milijarde od tog broja ljudi posjetilo je samo 300 svjetskih najpopularnijih gradova.
Malo matematike i dolazimo do broja od 1,7 milijuna ljudi prosječno po svakom od tih gradova godišnje, što je užasan udarac na urbani život. Procjenjuje se da će to još i rasti. Svjetske turističke organizacije navode da su za porast broja turista u narednom desetljeću nepripremljeni Delhi, Kairo, Manila, Bangkok i Moskva.
Pritom svjetske turističke organizacije čini se da uopće ne uzimaju u obzir klimatske promjene i sve kritičnije stanje s nizom resursa diljem svijeta, sada čak i diljem Zapada, odnosno to da najveći broj gradova na Zapadu nije spreman na ono što donosi desetljeće pred nama sve da i nema stanja s turistima.
Nacionalne vlade, lokalne vlasti i turističke kompanije nešto ipak čine. Ovo je priča o tome. Pritom, primijetimo, Dubrovnik je već četvrti po redu koji se spominje u tom kontekstu.
S jedne strane očito zato što je ionako svjetski čuven grad još u 70-ima i 80-ima, u 21. stoljeću postao turistički megahit, a s druge strane očito zato što je u posljednje dvije, tri godine postao svjetski neslavan kao grad čije su vlasti, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, dopustile da ga turizam skoro pa pregazi, na sve moguće načine koje ovdje spominjemo.
Machu Picchu – Peru
Drevni, predivno očuvani grad Inka iz 15. stoljeća na prijelazu u 90-e još je slovio kao vrlo egzotično odredište. Ali danas... Danas ovo mjesto dnevno u prosjeku obiđe 4300 ljudi koji se tiskaju po uličicama. 2017. godine posjetilo ga je 1,4, a prošle čak 1,6 milijuna turista. Još 2010. godine dnevno je Machu Picchu obilazilo u prosjeku 2000 ljudi. Današnji 4300 dnevno povećanje je od 115 posto. Sve to u arheološkom lokalitetu gradića u kojem je nekoć živjelo 750 Inka.
Nadležna administracija u siječnju ove godine ulaznicama je ograničila trajanje na 4 sata i ukinula da ulaznice vrijede i za ponovni ulazak istog dana. To nije dovelo do ograničavanja broja turista. Možda to nisu niti namjeravali.
Ali je dovelo do ravnomjernijeg raspoređivanja posjeta tijekom dana i do toga da ne dolazi do zakrčenosti Machua Picchua. U međuvremenu nitko ne odustaje od gradnje novog aerodroma za putnički promet u blizini.
Amsterdam – Nizozemska
Prošle godine grad je posjetilo čak 18 milijuna turista, a uz postojeće stope rasta, predviđali su da će ga 2030. godine posjetiti čak 42 milijuna. Možemo samo misliti kako bi u Hrvatskoj netko imao petlje takvo što napraviti, ali u Nizozemskoj, odnosno u Amsterdamu, gradske službe čiji je resor turizam, naprosto su prestale reklamirati grad.
Otvoreno se govori o "demarketiziranju" Amsterdama u turističkom smislu, odnosno u uklanjanju s tržišta kako ga turizam ne bi uništio i nikome ne pada na kraj pameti prozvati vlasti zbog "socijalističkog" ili kakvog li ne "protutržišnog" ponašanja.
Čak i na Airbnb gradske su vlasti zabranile da se smještaj iznajmljuje na dulje od 30 dana. Turistička zajednica Amsterdama više ne smatra da je njen posao turistička promocija, nego usmjeravanje turizma tako da se izbjegnu štete od turizma.
Venecija – Italija
O Veneciji i strahovitim posljedicama po grad od turizma Express je pisao mnoštvo puta. U lipnju ove godine, unatoč svim mjerama, jedan je kruzer naletio na turistički brod u kanalu Giudecca. Express je pisao i o ispušnim plinovima kruzera, što uništava kamen drevnog grada, i o vibracijama kruzera, što ga uzdrmava, i o turistima koji zakrčuju grad, što dovodi do egzodusa Venecijanaca iz tog pakla...
A sve to s vrlo malo koristi od tih kruzera. Riječ je o jednodnevnom, izletničkom turizmu, od kojega nema toliko koristi koliko ima štete, bez obzira što su vlasti, s početnih tri eura, taksu po gostu povisili na 10 eura.
CNN tourism o tome ne piše, moguće je naslutiti i zašto, ali u jesen 2017. gradske vlasti Venecije uspjele su se izboriti za to da im više sudske instance ne obore odluku da zabrane ulazak brodovima težima od 100.000 tona u užu gradsku jezgru. Osim toga, u Veneciji su ograničili broj posjetitelja na mnoštvo mjesta i sve skupa zapravo vodi tome da se grad grčevito bori smanjiti broj turista.
Dubrovnik – Hrvatska
Prošle godine Dubrovnik je posjetilo 1,27 milijuna ljudi, za što je najzaslužniji ili najgori krivac "Game of Thrones" po čemu se grad još i više pročuo. Jedna mjera kojom se pokušava Dubrovnik obraniti je ograničenje putnika u kruzerima na 4000 u istom trenutku.
Početkom godine pisali smo i o mjerama Dubrovnika, ali i o užasnom zagađenju iz kruzera. A nije Dubrovnik u Hrvatskoj jedini, tu je i Trogir kojega se djelomično uspjelo rasteretiti gradnjom mosta kopno-Čiovo. No, u špici sezone i Trogir više nije najugodniji.
Island
140.000 ljudi u siječnju ove godine, odnosno 2,3 milijuna tijekom cijele prošle godine, ne čini se dramatičnim ako se ne zna da je riječ o naciji od 340.000 ljudi, trećina metropolitanskog Zagreba ili kao urbano područje Splita i okolice. Još gore, svi ti ljudi uglavnom se vrte po Reykjaviku i okolici, a taj grad ima samo 123.000 stanovnika, isto kao Rijeka.
Island zato sada ide za tim da se organiziraju posjeti diljem 103.000 kilometara četvornih površine ove divlje zemlje kako bi se rasteretilo Reykjavik. Sve više novca uplaćuje se u Fond za zaštitu turističkih mjesta, razmatra se naplaćivanje ulaska u nacionalna parkove, a vlasti pripremaju i to da za turizam zatvore kanjon Fjaðrárgljúfur (Kanjon rijeke Fjaðrá) preko cijele godine osim pet tjedana.
Točka loma bio je spot Justina Biebera snimljen upravo tu. A onda je krenula najezda...
Brugge – Belgija
Grad ima 120.000 stanovnika, a u centru je postalo sasvim normalno da bude smješteno triput onoliko turista koliko je domaćih stanovnika. Gradonačelnik glavnom grada pokrajine Zapadna Flandrija bez uvijanja je rekao da neće dopustiti da grad pod zaštitom UNESCO-a "postane doslovno poput Disneylanda".
Najavio je ograničavanje broja turističkih brodova na trećinu kapaciteta luke koliko bi bila kadra primiti ih, turistička zajednica prestala je oglašavati jednodnevne izlete...
Zanimljivo je usporediti s takvim gradom jedan Split u kojem se kruzeri i dalje navode kao poželjan izvor turista, u kojem se na Bačvicama na nekoliko dana skida zaštita nad nekim lokacijama u drugoj zoni zaštite UNESCO-a samo kako bi se izdale građevinske i druge dozvole, a onda opet uvodi zaštita i tome slično.
Bali – Indonezija
Ovaj otok ima stanovnika koliko i Hrvatska, ali je deset puta manje površine. Povrh toga u proteklih godinu dana otok je zatrpalo 6,5 milijuna turista, što je rast od 10 posto. Još 2010. Bali je premašio zacrtani cilj od 2,3 milijuna turista i sve otada samo se gomila šteta.
Vlasti ovog otoka-provincije još uvijek se ne snalaze s činjenicom da je turizam tu postao užasno štetan. Slično kao što je slučaj s gradskim i županijskim vlastima diljem Hrvatske. Zato se spominje taksa od 10 dolara po turistu, ali ne i uklanjanje smeća.
Taj Mahal – Indija
Ovdje su, međutim, jako dobro shvatili da je stanje biti ili ne biti. Sedam milijuna posjetitelja godišnje dovelo je dotle da su vlasti Indijcima počele, umjesto dosadašnjih 50 rupija, naplaćivati ulaznicu 250 rupija ili 23 kune, što je užasno skupo za njihove prilike. Strancima se pak sada naplaćuje 1100 rupija ili oko 100 kuna, plus 20 rupija ekstra za posjet mauzoleju.
Santorini – Grčka
2012. godine ovaj otočić posjetilo je 3,3 milijuna, a 2017. čak 5,5 milijuna turista. Otočić od samo 90 kilometara četvornih i pukih 15.500 stanovnika turisti nisu masovno pohodili niti ranije u tolikoj mjeri zato što je to mjesto kataklizmičke erupcije vulkana koja je oko 1600. teško uzdrmala minojsku civilizaciju na Kreti, koliko zbog filma "Mamma Mia" iz 2008.
Ovdje danas kruzeri uplovljavaju u zaljev koji je nekoć bio grotlo tog megavulkana i zagađuju. Stihijska eksplozija turizma, ako vas to možda podsjeća na Hrvatsku..., dovela je dotle da je Europski parlament raspravljao o Santoriniju, ograničenju putnika s kruzera na 8000 dnevno...
Edinburgh – Škotska
Najgore je u kolovozu kad turisti hrle u grad zbog tamošnjih festivala. Gradsko vijeće uvelo je posebne poreze na iznajmljivanje čime će se financirati popravljanje posljedica iza 4 milijuna posjetitelja tijekom godine. Mnogim građanima je već dosta svega.
Organizirali su se u nenasilne aktivističke akcije kako bi obranili cijene stanova za lokalne stanovnike. Cijene, kažu, rastu za lokalce upravo zbog iznajmljivanja smještaja turistima.
Rim – Italija
Ovo bi bila vijest u Splitu, da se svakoga koga se uhvati da pozira turistu odjeven kao rimski vojnik i za to primi novac, pa makar i jednu kunu, odrapi kazna od 450 eura. Mladići u Splitu to čine masovno.
U Rimu su, pak, uveli ovakvu kaznu. Zabranili su točenje alkohola od 2 iza ponoći do 7 ujutro. Na ulici ako pijete alkohol iza 22 sata, slijedi vam brutalna kazna. Organiziranje zabava u kafićima i klubovima u Zagrebu je, kao, živa ludnica, "must to see", ali i po Dalmaciji. U Rimu je to prekršaj koji vam može uništiti biznis s kafićem.
Barcelona – Španjolska
Ovaj grad ilustrira koliku turizam čini štetu nauštrb kvalitete života stanovnika grada, koliko tu štetu onda plaćaju upravo građani iz proračuna grada, dok zarada ide privatnim tvrtkama.1990. Barcelona je imala 115.000 turista. 2017. godine imali su 8,9 milijuna gostiju, od čega čak 2,7 milijuna s kruzera.
Te godine tamošnja turistička zajednica iz poreza je dobila 4,5 milijuna eura, da bi čak 9,6 milijuna eura koštao ceh te godine na poboljšanje gradske infrastrukture i promoviranje kulture, jedno i drugo na udaru turizma.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Dubrovnik: 1,27 milijuna turista godišnje, svaki obavi veliku i malu nuždu, baci otpatke i sve završi u moru ispred. A potrošnja kisika i izbacivanje CO2 iz pluća istih je pogubna za povijesne zidine od kamena.
tak i treba, to je kao da žigolo umre za vrijeme sexa