Ove je godine bilo jako puno rasprava o plažama i koncesijama, a novinari Večernjeg lista ispitali su koliko je plaža pod koncesijom, na koji rok, pod kojim uvjetima i po kojoj cijeni te na koliko ih je ugovorena mogućnost ograđivanja i naplate.
Istra se zahvaljujući i koncesijama može pohvaliti velikim brojem Plavih zastava kao simbola čiste i uređene plaže, uz to što godišnje od fiksnih naknada za koncesiju zarade 4,5 milijuna kuna (što po trećinu dijele država, županija i grad ili općina) te još nekoliko stotina tisuća kuna u varijabilnom dijelu, u postotku od prihoda od ugostiteljske i turističke djelatnosti na području pod koncesijom.
Primjerice, Istraturist ima 11 ugovora o koncesiji za koje godišnje plaća ukupno 760.642 kune fiksne naknade te promjenjivi dio koji je u 2016. bio 137.888 kuna na osnovicu od šest milijuna kuna prihoda (u pravilu 2 ili 3% prihoda).
Većinom su istarske koncesije sklopljene 2013., tek manji dio kasnije. I to uglavnom na 20 godina s većim hotelskim tvrtkama, dok su one s manjim tvrtkama i obrtima na 10 i pet godina.
Splitsko-dalmatinske koncesije na plažama u pravilu traju 10 godina, kao u najjužnijoj županiji i Šibensko-kninskoj, a u ostalima mješovit pristup od 5 do 20 godina.
Od 206 koncesija na plažama (ovdje objavljujemo sažetak, a cjeloviti popis objavit ćemo na vecernji.hr) mogućnost ograđivanja i naplate ulaza ugovorena je na njih 24, uglavnom u naturističkim i autokampovima te ispred visokorangiranih hotela, kao u Primorsko-goranskoj županiji gdje ih je deset, ali na dvije se ne naplaćuje (od ukupno 406 plaža).
Ali u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s nizom hotela s četiri i pet zvjezdica, na svih 25 koncesioniranih plaža (od 280) živi demokracija, kao i na 48 (od 345) susjedne im županije tako da južno od Šibenika nema naplatnih plaža.
Takvih ekskluzivnih mjesta ima sedam u Zadarskoj županiji, gdje imaju ukupno 12 koncesija (od 299 plaža), zatim na dvije plaže u Tisnom od njih deset u Šibensko-kninskoj županiji (109 plaža) i na plaži Straško od njih deset u Ličko-senjskoj županiji (180 plaža).
Najskuplja pojedinačna koncesija je u uvali Sumratin u Lapadu od 1,61 milijun kuna godišnje i 3,44% prihoda od usluga. Ugovorena je 2015. s Dubrovačkim zalascima sunca na 20 godina.
To je i druga najskuplja koncesija po četvornom metru s fiksnom naknadom od 105 kn/m² godišnje. Koncesionar se obvezao u plažu uložiti oko sto milijuna kuna, a kako je nedavno izvijestio Jutarnji list, uklonjena su 74 stabla, doduše uz odobrenje nadležnih, ali je to izazvalo lokalni bunt jer je izmijenjen vizualni identitet plaže. Zelenilo je ustupilo mjesto betonu.
I zbog te koncesije to je županija s najvećom zaradom od naknada na 25 lokacija, godišnje 5,59 milijuna kuna. Najskuplja hrvatska koncesija po četvornom metru je za plažu ispred dubrovačkog hotela Libertas – 120 kn/m².
U Dubrovniku cijena četvornog metra preostalih 12 plaža pod koncesijom kreće se od 18 (Orašac) do 50 kn/m² (hotel Excelsior). U drugim županijama naknada po četvornom metra rijetko prelazi 10 kuna.
Iznimka su plaže ispred četiri vile u Lovranu od 15,7 do 51 kune, kolika je naknada koju plaća Agrokor po četvornom metru površine ispred vile Castello, ili godišnje 360.000 kuna, kako je ugovoreno od veljače 2015.
I Opatija skupo “prodaje” svoje kvadrate hotelima pa Istra plaća 60 kn/m², a ostalih deset od 10 do 30 kn/m², kolike su cijene još i za pojedine koncesije u Makarskoj i Hvaru, dok se u preostalim županijama kreću od jedne (za dijelove kampova i turističkih naselja) do 10 kn/m².
Na 48 koncesija Splitsko-dalmatinske županije uberu 4,2 milijuna kuna. U Ličko-senjskoj zarade 1,8 milijuna kuna, od čega 1,3 milijuna samo na drugoj najskupljoj plaži, famoznom Zrću, za koje Naša ideja d.o.o. plaća 1,3 milijuna fiksne naknade (757.111,26 za plažu i 542.888,74 za ugostiteljske objekte).
Na šibensko-kninskim plažama od naknada za koncesije dobiju nešto više od milijun kuna, a u Zadarskoj županiji nešto više od dva milijuna kuna.
Od gradova apsolutni šampion zarade od koncesija je dakako Dubrovnik s gotovo pet milijuna kuna, Makarska 1,6 milijuna, Crikvenica 1,32 milijuna, Poreč 1,18, Mali Lošinj 1,17 milijuna, Vrsar 0,93, Opatija 0,88 milijuna kuna...
Inače, osim koncesija, lokalne jedinice imaju mogućnost izdavanja koncesijskih odobrenja za pojedine uslužne djelatnosti. Ilustracije radi, tako je uz 12 koncesija na plažama na području Zadarske županije izdano i 400 koncesijskih odobrenja (dok ih, recimo, Splitsko-dalmatinska ima 158) te ostvaren prihod od ukupno tri milijuna kuna.
Koncesija, za razliku od koncesijskog odobrenja, može se dati nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama te utvrđena namjena korištenja prostora sukladno prostornim planovima. U Zadarskoj županiji tek je 4% od ukupno 299 plaža pod koncesijom, a ograđenih je 1,7%.
