Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman ocijenio je u četvrtak da nove tehnologije i kriptovalute mogu potaknuti oporavak investicijskog tržišta i u Hrvatskoj te da je fintech revolucija nezaustavljiv globalni fenomen koji nudi brojne mogućnosti unaprjeđenja financijskih usluga i poslovanja.
Na konferenciji Zagrebačke burze i Udruge društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) pod nazivom "Izazov promjene", govoreći na temu "Tržišta kapitala deset godina nakon financijske krize: Što dalje?", Žigman je ustvrdio da se tradicionalni dijelovi tržišta kapitala srednje i istočne Europe sporo oporavljaju, da je upitno u što ulagati te da Hrvatska u tom kontekstu nije usamljena.
"Tijekom posljednjih deset godina tradicionalna dionička i obveznička tržišta zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, razmjerno su plitka, slabo likvidna i s malim volumenima trgovanja, a tržišta tih zemalja uglavnom stagniraju na relativno niskim razinama u odnosu na razvijene zemlje europske jezgre", rekao je.
Ocijenio je da su poslovni modeli investicijskih društava pod pritiskom, da je došlo do smanjenja potražnje za investicijskim uslugama, a time i do smanjenja broja subjekata ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga u Hrvatskoj, kao i u zemljama poput Slovenije, Poljske, Slovačke i Češke.
"U Hrvatskoj je broj tvrtki koje se bave investicijskim uslugama u posljednjih deset godina smanjen za 42 posto, a broj investicijskih fondova za čak 77 posto", istaknuo je Žigman.
Kao jedno od potencijalnih rješenja za oživljavanje tržišta kapitala Žigman nazire u korištenju novih tehnologija, prije svega tzv. blokchain tehnologije (BCT). Njihova upotreba sve više raste, a time se širi i spektar financijskih usluga i proizvoda temeljenih na toj tehnologiji, poput kriptovaluta.
Po njegovim riječima, broj fondova za ulaganje u kripto i BTC snažno raste te je do kraja rujna 2018. u svijetu osnovano više od 500 fondova specijaliziranih za investiranje u kripto i BCT, s vrijednošću imovine pod upravljanjem većom od sedam milijardi američkih dolara.
Žigman procjenjuje da su u Hrvatskoj u 2017. prihodi od ulaganja u iste usluge i tehnologije prelazili svega 300 milijuna kuna, u čemu je dominiralo trgovanje kriptovalutama.
"Na tom tragu se kod nas razvijaju osnivaju prve mjenjačnice, trgovinske platforme, bankomati te tvrtke i udruge spacijalizirane za ulagačka savjetovanja", dodao je.
Naglasio je da tehnološke inovacije transformiraju tržište kapitala, ali da je ipak potrebna doza opreza, s obzirom na različitu brzinu razvoja tehnoloških inovacija u financijama te da je nužan popratni regulatorni okvir. "Pravni status kriptovaluta i BCT tehnologije u Europi je tek djelomično reguliran, pa se dodatni razvoj u tom dijelu još očekuje", zaključio je Žigman.
