Ekonomix
2527 prikaza

Konkurentnost: Razlozi zbog kojih je Srbija bolja od nas

Gradilište
Ben Birchall/Press Association/PIXSELL
Nova ljestvica konkurentnosti eliminirala je kuknjavu hrvatskih poduzetnika, ali je sada rodijački kapitalizam vidljiviji nego ikad

Na najnovijoj ljestvici konkurentnosti nacionalnih ekonomija Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) za ovu godinu Hrvatska je između 140 promatranih država svijeta na 68. mjestu s ocjenom od 60,1. Zlatna sredina u konkretnom slučaju baš i nije zlatna, bez obzira na to što je za prošlu godinu Hrvatska bila na 74. mjestu od 137 promatrane zemlje.

Jedan je razlog to što su Hrvatsku pretekle Srbija i Gruzija, zahvaljujući određenom napretku i reformama tih dviju zemalja, a to onda povlači pitanje je li Hrvatska mogla činiti to isto, bi li to za nju bilo dobro ili loše. Drugi razlog za suzdržanost prema ocjeni "zlatne sredine" je to što je WEF za ovu godinu promijenio metodologiju, što je već samo po sebi dovelo do određenog skoka hrvatske ekonomije na ljestvici.

Kongresni centar u Davosu Ludilo u Alpama Top News Bogataši u Davosu: Tulumare sa prepariranim životinjama

Promijenilo se to da je broj indikatora koji se mjere u svakoj ekonomiji smanjen sa 114 na 98 i to da je udio čvrstih statističkih indikatora s dosadašnjih između 31 i 43 posto povećan na 70 posto, nauštrb anketa među poslovnim ljudima. Posljedica je to da je ukupni rang neke nacionalne ekonomije sada manje ovisan o percepciji poslovanja, a više o brojčanim statističkim činjenicama.

Da nam detaljnije objasni mehanizam koji se tu ispoljio zamolili smo Davora Huića, predsjednika Udruge poreznih obveznika Lipa, svojedobno savjetnika premijera Tihomira Oreškovića, osobu koja je radila i s Nacionalnim vijećem za konkurentnost.

"Da, oni su ranije doista dobar dio analiza bazirali na upitnicima", rekao je Huić, misleći na WEF i godišnje izvještaje.

"Pitate li ljude u biznisu što im je problem, oni će reći kao prvo navesti korupciju, kao drugo poreze i tako dalje. Mislim da je dobro da je WEF povećao udio čvrstih podataka. Makar, ipak je važno i što ljudi misle o situaciji u ekonomiji, jer to govori o poslovnoj klimi. Ako ste nesretni u nekoj zemlji, ako mislite da je prekomplicirano, da će vas administracija očerupati, onda tamo nećete investirati. Ti mekani indikatori stoga su također bitni, samo je pitanje koliko su vjerodostojni. Meni su neki konzultanti, primjerice, rekli da je za Hrvate tipično da su pesimističniji od drugih. Zato i takve stvari treba uzimati u obzir kad se uspoređuju odgovori hrvatskih biznismena s onima poljskih, ruskih ili nekih drugih", objasnio je nimalo jednostavan proces odvagivanja jednih i drugih vrsta podatka.

Proizvodni pogon u tvornici | Author: KIM KYUNG HOON/REUTERS/PIXSELL KIM KYUNG HOON/REUTERS/PIXSELL

U svakom slučaju, ako su Hrvati po mentalitetu pesimističniji, što čini onaj subjektivni dio percepcije, onda je jasan skok Hrvatske na ljestvici s novom metodologijom. U sljedećem koraku se ipak otvara pitanje "svetog grala" toliko željenog napretka Hrvatske, pitanje gdje naša zemlja podbacuje, gdje bi trebala tražiti svoju šansu, pitanje visokih tehnologija, te što su to napravile Srbija i Gruzija...

"Naš ključni problem je preveliki utjecaj politike na ekonomiju. Iz toga proizlazi mnoštvo problema koji utječu na konkurentnost; nezavisnost pravosuđa, sporo rješavanje sporova i slično. U pravosuđu imamo preveliki utjecaj i politike i neformalnih utjecaja, što znaju i osjećaju i sami građani, pa će vam i oni reći da je pravosuđe nedovoljno brzo, nedovoljno nezavisno i nedovoljno pravedno", opisao je Huić jedan segment nedovoljno funkcionalne države.

Potom se osvrnuo na administrativne barijere u razvoju biznisa.

"U Hrvatskoj je jako teško poslovati jer je administrativna regulativa previše kompleksna, previše ovisi o arbitrarnim odlukama ministarstava. Imate previše slučajeva gdje odluke zapnu na razini drugog ili trećeg ešalona po ministarstvima. I tu previše odluka ovisi o politici, jer na taj način politika bira svoje favorite na tržištu. Posljedica je to da više nemate slobodu tržišne utakmice u kojoj bi najbolji pobjeđivali i napredovali, a najlošiji ispadali s tržišta, nego imate državu i politiku koja silno pokušava održati na životu nekonkurentne tvrtke, primjerice kroz javne nabave."

Jednakost spolova Ona i on Life Ravopravnost žena: Gdje je Hrvatska prva, gdje je užasna

Huić je istaknuo da postoje relevantna istraživanja koja se odnose na političko odabiranje tržišnih pobjednika, pri čemu ne govorimo o državnim, nego o privatnim tvrtkama. On kaže da zagovara deregulaciju tržišta, ali u smislu da bi trebalo postojati manje pravila u odnosu na sadašnju "šumu".

"Šuma pravila dovodi do toga da naše kompanije troše previše vremena i energije na regulatorna pitanja, na to da se bave državom. Imam stalne kontakte s firmama koje troše previše vremena pokušavajući odgonetnuti što radi netko u nekom ministarstvu, enormne količine vremena, puno više nego u okolnim zemljama. A zašto postoje te barijere? Upravo zato kako bi država mogla birati svoje favorite", kazao je.

Zaključili smo da Huić ovime opisuje mnoge elemente crony- odnosno ortačkog kapitalizma, čak na mala vrata sitni sustav oligarhije, što ostavlja dojam nedovoljno funkcionalne države, u kojoj je premalo čvrstih mjerila i pravila, a previše arbitrarnog odlučivanja

"Tako je. Uzmite samo kao primjer što čovjek treba napraviti za građevinsku, lokacijsku dozvolu, za priključke i tome slično. Govorimo o investitoru koji dolazi u Hrvatsku. Je li njemu tada život jednostavan? Jesmo li mu maksimalno pojednostavili život? Nismo. Enormno smo mu ga zakomplicirali. Regulatorni sustav, izdavanje dozvola, porezni sustav sve je to kompleksno. Mi biznis naprosto nismo učinili jednostavnim, a on mora biti jednostavan. Pravila moraju biti jasna, a ona to nisu", rekao je.

Proizvodni pogon u tvornici | Author: KIM KYUNG HOON/REUTERS/PIXSELL KIM KYUNG HOON/REUTERS/PIXSELL

Problem s pravilima je i to, dodao je, što su nedosljedna, što u konačnici dovodi do toga da iz poslovne utakmice najlošiji ne ispadaju, odnosno da ne propadaju, nego neki drugi.

"Pogledajte samo firme u natječajima za javnu nabavu; tu se vidi mnoštvo firmi koje dobivaju poslove, a da na tržištu ne bi bile kadre opstati jer nemaju druge klijente osim države, nemaju reference. Sve to u konačnici naše tvrtke čini nekonkurentnima, a onda je nekonkurentna i cijela ekonomija, te tako dolazimo do ovakvog rezultata WEF-a. Konkurencija je dobra za potrošače, nije dobra za ljude koji se natječu, jer se moraju natjecati, ali je dobra za društvo. Nedavno je bio uspjeh kada je država odustala od certifikacije računovođa. To je primjer pobjede ove liberalne filozofije; idemo deregulirati, pustimo tržište da se natječe, samo će odlučiti tko je dobar. Cehovska udruženja uglavnom ograničavaju liberalizaciju i to je jedan primjer poteza Vlade koji potiču konkurentnost, nasuprot onih koji je smanjuju", kazao je.

Na kraju je komentirao i radno zakonodavstvo: "Radno zakonodavstvo nam je među najriginijima u razvijenom svijetu, tu smo rangirani ispod 100-tog mjesta. Krutost radnog zakonodavstva sprječava dinamičnije zapošljavanje, i na tome ćemo morati poraditi kako bismo postali konkurentniji."

  • Avatar hohmann
    hohmann 20:54 17.Listopad 2018.

    PREVISE POLITIKE I POREZA