Ekonomix
9191 prikaza

Kreće rat za ribu: Našu u Jadranu htjeli bi mnogi

Izlov ribe
Hrvoje Jelavic (PIXSELL)
Matematika je brutalna, na Zemlji je sve više milijardi ljudi, jasno je da žele sve bolje jesti, no, uz kakvu cijenu?

Otkako ljudi love ribu, oni se oko ribe i sukobljavaju. Koliko god to danas zvučalo anakrono, sve su veći izgledi da ćemo uskoro imati i prve velike ratove oko ribe. Foreign Policy primjećuje da je 17 godina borbe protiv terorizma i obnavljanje fokusa Washingtona na to da bude spreman na velike sukobe, dovelo do smanjene pripravnosti svijeta na naizgled minoran, ali sve vjerojatniji izvor sukoba u svijetu oko jednog novog resursa, oko hrane.

Kako se diljem svijeta povećavaju prihodi, tako je sve veća i potražnja za hranom, posebno proteina. UN procjenjuje da će do 2050. godine broj ljudi na Zemlji porasti za 29 posto, sa 7,6 milijardi na 9,8 milijardi. Veći dio tog rasta dogodit će se u Aziji, Africi i Latinskoj Americi - područjima u kojima su ljudi koji su donedavno živjeli u dubokom siromaštvu, napredovali u srednju klasu.

Ribe Kataklizma Znanost 'Ribe iz Jadrana pobjeći će 1000 km sjevernije!'

A kako je dio životnog stila srednje klase i prehrana koja sadrži puno više proteina nego kod siromašnih, očito je da će globalna potražnja za proteinima nadmašiti rast brojnosti čovječanstva. Prema nekim procjenama potrošnja proteinske hrane povećat će se za između 32 i 78 posto. A to onda znači potrošnju dodatnih 62 do 159 milijuna tona bjelančevina godišnje. I to će onda političke elite morati osigurati, inače će imati krize i pobune.

Foreign Policy, oslanjajući se na svoje izvore podataka, nimalo začuđujuće zaključuje da se u takvom svijetu opskrba ribom, bilo divljom ili uzgojenom, neće održati. Sadašnji godišnji globalni ulov plodova mora iznosi 94 milijuna tona, svjetski oceani i svjetska mora već danas su opasno prelovljeni.

Što se Jadrana tiče, još prije tri godine Danijel Kanski, stručnjak Svjetskog fonda za prirodu (WWF), iznio je porazan podatak na tadašnjem skupu u Zagrebu:

"Mediteran je do te mjere prelovljen da je, primjerice, u hrvatskom dijelu Jadrana čak 93 posto vrsta riba u crvenom."

Skup je bio sazvan povodom WWF-ovog projekta "Fish forward", kojim se u 11 zemalja članica EU pokušava podići svijest o tome da se ne lovi riblja mlađ, da se ne zagađuje i ne devastira okoliš. Inače, do 2048. ovakvim tempom iskorjenjivanja svega jestivog iz mora, ribe više neće biti, mora i oceani bit će prazni. Godinu dana poslije, 2016., WWF je otkrio da je pred potpunim istrebljenjem mediteranska sabljarka, velika riba koju ribari i moreplovci s hrvatske strane Jadrana poznaju kao iglun.

Prekooceanski ribarski brodovi | Author: YouTube YouTube

WWF je zabrinut i za opstanak morskih pasa, a posebno dvije vrste osjetljive na prelov: modrulja (Prionace glauca) i kučka (Isurus oxyrinchus). Riječ je o vrstama koje su, osim kao dio prirodnog lanca, važne ljudima i kao dio tradicije. Morski psi su, inače, ekstremno nepravedno ozloglašene ribe. Na hrvatskom dijelu Jadrana oni su u posljednjih 150 godina pobili samo devet kupača, posljednjega 1974. U cijelom svijetu tijekom 2012. godine oni su pobili 12 ljudi, što je zapravo bio čak i veliki skok broja žrtava.

Iste godine ljudi su diljem svijeta izlovili nevjerojatnih – 273 milijuna morskih pasa. Što se stanja sa svjetskim morima tiče, još samo nekoliko godina i u oceanima će biti veća masa plastičnog otpada nego riba. Izlov ribe se usto sve više ubrzava; zbog sve većeg broja ljudi na svijetu, zbog razvoja tehnologija kojima se riba sve lakše uočava, a i zbog ekonomskih modela diljem svijeta, krajnje neodrživih. Danas u svjetskim morima živi još samo polovica riba koliko ih je bilo u 1950-ima.

Koliko takvo stanje znači rizik od izbijanja sukoba, pa i pravih pravcatih ratova, ne mora se čak niti ići do tako ekstremnih primjera kao što je bio onaj iz 2014. kada je Argentina u svojim vodama potopila jedan kineski brod. NR Kina, naime, stotinama milijuna dolara subvencionira svoju ribarsku flotu koja zapošljava 14 milijuna ljudi.

Jato riba Na rubu Znanost Invazija tropskih riba - Jadran uskoro mrtav

Dovoljno se sjetiti samo do kakvih je sve političkih kriza dolazilo u odnosima između Hrvatske i Italije, odnosno između Hrvatske i Slovenije, čak i u slučaju takvih "krpica" Jadranskog mora kao što je Savudrijska vala/ Piranski zaljev kad god bi se potegnulo pitanje teritorijalnog vlasništva nad morem i prava na ribarenje. Ili, još i dalje u prošlost, kada se u 70-ima ili 80-ima znalo događati da se neka talijanska ribarica zaleti u teritorijalne vode tadašnje SR Hrvatske odnosno SFR Jugoslavije, pa da ju ratna mornarica mora zaustavljati rafalnom paljbom iz automatskog oružja.

Što se tiče Jadrana danas, nema tome davno da je organizacija Global Fishing Watch objavila kartu svjetskih mora koja je prikazivala koncentraciju ribarskih brodova diljem svijeta. Jadransko more, pokazalo se tada zorno, jedno je od najizlovljenijih na svijetu.

A današnje stanje širom svijeta? Nebitno je li riječ o divljim populacijama migratornih riba, poput tune, ili manje pokretnih, poput lista, katastrofalno su prelovljene. Kineska ribarska flota u takvim je okolnostima za ulovom krenula već diljem svijeta. No, ni zapadni svijet nije previše bolji; primjerice uz obale Afrike, gdje se kao najtragičniji primjer ističu obale Somalije gdje su i europske i azijske prave tvornice-brodovi za preradu ribe izlovili apsolutno sve, otjeravši stanovništvo u ekstremizam i piratstvo.

U tijeku su ozbiljni međunarodni napori za spašavanje divljeg ribolova u svijetu. Nasuprot tome stoji posvuda rasprostranjen ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov. Procjenjuje se da godišnje, od sveukupnog ribolova, na ovakvo haračenje po morima otpada između 20 i 50 posto globalnog ulova. Štete su ekonomske, socijalne i ekološke, koje usto pogađaju neke od najsiromašnijih populacija svijeta, guraju ih još dublje u siromaštvo, destabiliziraju ih čak i politički.

Kao što je slučaj Somalije. Klasičan primjer takvog biznisa su ribari u Srednjoj Americi koji se okreću narko-kartelima u potrazi za poslom ili krivolovu, što sve vodi u spiralu nasilja i sve gorih šteta prirodi.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.