Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine, donosi Hina.
To najveće povećanje minimalne plaće, jednokratno, osjetit će se i na kućnom budžetu, no čini se ipak ne u mjeri da bi to bilo dovoljno. U ovo vrijeme darivanja, tako bi se taj iznos mogao iskoristiti za kupnju možda neke igračke, ili djeci potrebnih odjevnih predmeta. No ipak neće biti dovoljno u slučaju dvoje djece, ako se prisjetimo da samo pidžama, jedna obična prosječna pidžama, košta oko 70 kuna.
Da neće biti mjesta za neke ekstravagantne promjene u budžetu, pokazuje i naša košarica u kojoj smo izračunali da će s tim povećanjem od 248 kuna naše sugrađanke i sugrađani moći kupiti tek neke sitnice.
Oko kilogram mesa, koji stoji nešto više od 35 kuna, ovisno o vrsti i akcijama u trigovima koje posjećujete, dovoljno je za jedan obrok četveročlane obitelji, za jedan dan. Kruh za jedan ručak četveročlane obitelji košta 10-ak kuna. Ako se ljudi na minimalcu odluče kupiti i salatu za ručak, to će ih koštati oko osam do 10 kuna,.
Ako na voće potrošimo oko 20 kuna, i isto toliko na kavu, sredstva za čišćenje i nešto više od 20 kuna na toaletni papir, već smo potrošili 100 kuna, tog najavljenog povećanja. No zaboravili smo na mlijeko, jogurt, sirni namaz, sir, što našu košaricu, ako u nju ne stavljamo neke skupe proizvode poput suhomesnatih salama, pršuta pa čak i paštete, povećava za najmanje 50 kuna, ovisno o našim sposobnostima praćenja akcijskih cijena.
A gdje su još osnovne higijenske potrepštine, poput paste za zube, sapuna, gela za tuširanje i slično. Njih ne bi trebali kupovati svakog mjeseca ako bi željeli da tu povećanje potraje barem za dva obroka, možda čak i za tri, ako je riječ o samcu, sa slabim apetitom. I ako ne konzumiramo ribu, koja košta prosječno 70 kn po kilogramu.
Povećanjem plaće i 'bogatom' trpezom posebno je zadovoljan premijer.
"Donijet ćemo odluku kojom ćemo minimalnu plaću, koja danas iznosi 2752 kune neto, povećati na 3000 kuna neto. To je povećanje od 248 kuna, s tim da to znači povećanje u odnosu na 2018. od devet posto. Bruto iznos koji je danas 3440 kuna bit će 3750 kuna, odnosno viši je za 310 kuna", rekao je Plenković, a prenosi Hina.
Najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008.
Riječ je o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine, istaknuo je premijer.
U eurima minimalna plaća iznosi 404 eura neto, odnosno 505 eura bruto.
Uspoređujući s drugim zemljama srednje i istočne Europe Plenković je naveo da je prema Eurostatu iz srpnja u Hrvatskoj u tom trenutku minimalna bruto plaća bila 464 eura, a ona je već tada bila veća nego u Bugarskoj gdje je 261 euro, Litvi gdje je 400 eura, Rumunjskoj gdje je 407 eura, Latviji gdje je 430 eura i Mađarskoj gdje je 445 eura.
Nakon ovog povećanja minimalna plaća u Hrvatskoj bit će od Nove Godine veća nego u Češkoj gdje je 469 eura, Slovačkoj i Poljskoj gdje je 480 eura i Estoniji gdje je 500 eura.
Oko 37.000 ljudi prima minimalnu plaću
Naveo je premijer, kako donosi Hina, da prema procjenama Ministarstva rada i mirovinskog sustava oko 37.000 ljudi trenutno prima minimalnu plaću
Plenković je podsjetio da su u prve dvije godine mandata dvaput povećali minimalnu plaću za po pet posto, što je kumulativno oko 10,25 posto, uz dodatnih 3,3 posto povećanja nakon što su izuzeli prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdane.
"Prije ovog povećanja ona je u našem mandatu podignuta za 13,6 posto u odnosu na 2016. To je već do sada bilo najveće povećanje, a s ovim povećanjem ukupno ćemo od početka našeg mandata ukupno neto povisiti minimalnu plaću za 504 kune, i to je 23,9 posto. To je skoro za četvrtinu", istaknuo je premijer.
Naveo je i da se udio bruto minimalne plaće u prosječnoj plaći osjetno povisuje, i to na 44,85 posto u 2019. godini.
I upravo tu leži problem jer jako puno ljudi u Hrvatskoj živi na minimalcu, a istovremeno su cijene osnovnih namirnica daleko iznad kupovne mogućnosti tih ljudi. Kako ste mogli i vidjeti u našem izračunu, ovo značajno povećanje dovoljno je tek za nekoliko obroka.
Kompenzacijske mjere za poslodavce
Plenković je naglasio da su pritom razmišljali o efektu te odluke na poslodavce. Predviđene su određene kompenzacijske mjere jer Vlada, kaže, ne želi da izazov povećanja troškova rada dovede do negativnih posljedica ni za poslodavce niti za zaposlenike.
"Obično se ova minimalna plaća najčešće primjenjuje u tekstilnoj, drvnoj, kožnoj i metalnoj industriji, stoga ćemo u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji su tijekom 2018. imali ugovorenu minimalnu plaću, a od 2020. će ta olakšica biti smanjena za pola", istaknuo je.
Osim fiskalne olakšice pripremili su, kaže, i paket mjera usmjerenih na očuvanje radnih mjesta, a to znači da će u slijedećoj godini omogućiti korištenje do 1,5 milijuna kuna potpora malih vrijednosti, a u 2020. financijski izdašnije potpore radi očuvanja i otvaranja novih radnih mjesta.
"Mislim da smo s ovime poslali važnu poruku da želimo dostojanstven život i naših sugrađana koji imaju najmanja primanja jer je za nas načelo solidarnosti i društvo u kojem brinemo za one koji su najugroženiji izrazito važan aspekt djelovanja", zaključio je premijer.
Pavić: Povećanje minimalne plaće velik iskorak
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić istaknuo je kako je povećanje minimalne plaće na 3000 kuna neto velik iskorak koji će osigurati dostojanstveniji život za 37.000 radnika na minimalnoj plaći.
"Ukupno je to povećanje minimalne plaće za 504 kune u mandatu ove Vlade. U pola mandata povisili smo ju gotovo dvostruko više nego prethodna Vlada", istaknuo je Pavić.
Pripremljen je i paket mjera za očuvanje radnih mjesta. Poslodavcima će se 2019. omogućiti potpore do milijun i pol kuna, a od 2020. i izdašnije potpore za očuvanje i otvaranje radnih mjesta.
Tom balansiranom politikom želi se građanima na minimalnoj plaći osigurati dostojanstveniji život, a poslodavcima osigurati konkurentnost da ne dolazi do otpuštanja, dodao je.
Od 1. siječnja iduće godine tako ćemo imati veću minimalnu plaću od devet zemalja EU. Mislimo da ovim pridonosimo ostanku naših ljudi u Hrvatskoj, ali i dostojanstvenijem životu naših građana na minimalnoj plaći, zaključio je Pavić.
