On je gospodar Netflixa, a nema niti svoj ured

Tko je Reed Hastings?

Uz neke od najvećih digitalnih brendova možete odmah prilijepiti i pripadajuće lice - s Appleom se smiješi pokojni Steve Jobs, a s Facebookom Mark Zuckerberg, do te mjere da o njima snimaju filmove. Kevin Systrom (Instagram), Garrett Camp (Uber) i sl. možda su nešto manje poznati, ali ipak se znaju svako malo pojaviti na konferencijama, intervjuima, podcastima, naslovnicama...

Hastings je u usporedbi s mnogo kolega poprilično samozatajan i rijetko istupa u javnosti. Čovjek koji je osnovao Netflix čak nema ni svoj ured u kalifornijskom sjedištu kompanije u Los Gatosu, nego skače od ureda do ureda, od stola do stola, dok ne pukne od posla, a onda se odmori u "tornju", odvojenoj kvadratnoj sobi na vrhu glavne zgrade. Hastings je zauvijek promijenio način na koji svijet konzumira audiovizualni sadržaj.

I šta sad? Tehno Opet Fejs: Netflixu i drugima davali privatne poruke

I to je učinio dva puta - prvi put krajem devedesetih, kad je potukao videoteke slanjem DVD-a na kućnu adresu, pa onda opet 20 godina kasnije, 2007., kad je Netflix postao streaming servis i naglo skrenuo pozornost s tradicionalne televizije na internetsku formu "paketnih" serija, dokumentaraca i igranih filmova koji su uz pretplatu funkcionirali kao kućna videoteka.

Hastings i njegov Netflix jedan su od velikih "digitalnih disruptora" 20. stoljeća, tour de force novih kreativnih ideja i poslovnih koncepata koji ubijaju staro stvaranjem novog - novih tehnologija i novih navika. U žargonu Silicijske doline, govorimo o "buggy whip efektu" - buggy whip je bio bič koji je vozač kočije koristio sve dok pogon nije zamijenio motor automobila pa izraz danas obilježava sve što je beznadno zastarjelo.

Prva velika borba bičevima i "bagijima" odvijala se krajem devedesetih i početkom novog milenija, kad je na digitalnu scenu kročio Napster i uzrokovao kaos u glazbenoj industriji. Mp3 revolucija pokrenula je veliku debatu o nužnosti "besplatne glazbe", a hipijevski duh mladih digitalnih poduzetnika želio je proširiti mp3 fenomen na televizijski i filmski sadržaj.

David Jensen/Press Association/PIXSELL

Drugim riječima, jedna je golema skupina genijalaca smatrala da će se sadržaj malih ekrana i velikih platna stvarati po principu Wikipedije, tj. da će hrpa samoorganiziranih pojedinaca, surađujući potpuno besplatno, stvarati besplatne filmove i serije te u tome biti bolji od starih i trenutačnih opcija. Koliko je ova utopijska ideja išla daleko govori i podatak da je svoj start up za taj cilj imao i Will Wright, čovjek koji je stvorio hit igru "The Sims", a postojali su i deseci drugih kompanija, koje su izgorjele u pokušaju.

Hastings je predstavljao drugu stranu i glasno vikao: "Ne! To se ne radi tako!". Umjesto socijalističkog koncepta radne akcije na kreiranju entertainmenta, Netflix je internet vidio kao priliku za izravnu financijsku komunikaciju s korisnicima, tj. priliku za izravnu metodu naplate. Ako ponuđeno iskustvo bude dobro, jednostavno i praktično, korisnici neće imati problema izvaditi lovu iz džepa i platiti priliku da gledaju željeni sadržaj, tvrdio je Hastings.

I bio je u pravu. Netflix je pobijedio filozofiju besplatnog i otvorenog, ali odnio je i još jednu bitnu pobjedu na tržištu, onu u sukobu koncepta "besplatno je, ali ima reklame" vs. "plaća se, ali nema reklame", nudeći sadržaj bez reklama. Ljudi su spremni platiti, samo da ih usred gledanja ne počnu daviti sa šamponima, pivom i novim tarifama mobilne telefonije.

Financijski rizik Ekonomix Megauspjeh Netflixa neće trajati vječno

Rezultat je tzv. Peak TV, Novo zlatno doba televizije u kojem trenutačno živimo, a u kojem dva "direct pay, no ads" modela - Netflix i HBO - predvode s najviše plemenitih kovina oko vrata, poput repera kojemu se vrat savija od nagomilanog zlata. No da bi Netflix postao predvodnikom Peak TV-a, trebalo je preživjeti status underdoga i pobijediti Golijata s kojim se sukobio. Nekoliko njih.

Reed Hastings je rođen u Bostonu 1960. godine. Otac mu je bio odvjetnik, koji je kasnije radio za Nixonovu administraciju, a s majčine strane genetiku mu je prošarao mamin djed Alfred Lee Loomis, poduzetnik i izumitelj koji je imao ključnu ulogu u razvoju i nastanku radara i atomske bombe.

Reed je diplomirao matematiku na sveučilištu Bowdoin, gdje je vodio grupu za organiziranje izleta u prirodu, koju je obožavao koliko i dane provedene za knjigom. Svoju strast za avanturom na otvorenom utažio je i kad se s diplomom pod rukom uputio pripremati za upis u marince, ali je odustao pa otputovao u afrički Swaziland (Kraljevina Esvatini), gdje je kao član Mirovnog korpusa učio srednjoškolce matematici.

Te dvije godine opisuje kao "kombinaciju službe i avanture", što je u osnovi i dobar sažetak njegova poslovnog djelovanja. Ono započinje nedugo nakon što je odlučio upisati drugi fakultet - Stanford, gdje je postao stručnjakom za umjetnu inteligenciju i na kojemu se zarazio poduzetništvom. Upravo je taj isti Stanford 2014. godine Netflixu dodijelio nagradu za Poduzetničku tvrtku godine.

Tobias Hase/DPA/PIXSELL

S 31 godinom i dva fakulteta iza sebe, Hastings kreće u svoj prvi pothvat osnivanjem kompanije Pure Software, koja se bavila izradom digitalnih alata za inženjere. Prvo pa uspjeh - tvrtka je svake godine udvostručila svoju prethodnu dobit, a Reed, koji se u početku zadovoljio pozicijom osnivača i stručnjaka, postaje direktor i menadžer, iako danas priznaje da je učio u hodu i radio mnoge pogreške.

Jedna od njih nije bila odluka da Pure Software stavi na burzu, 1995. godine, jer se pokazala iznimno unosnom - Hastings je većinsko vlasništvo predao kompaniji Rational Software i otišao kući sa 750 milijuna dolara na računu. Umjesto da ih potroši na privatne avione, kokain, kurve i sportske automobile za naslikavanje po Instagramu, on se udružio s prijateljem Marcom Randolphom pa 1997. stvorio Netflix.

Ideja? Hastings je zakasnio vratiti film u Blockbuster i morao je platiti kaznu od 40 dolara. Trinaest godina kasnije "vratio" je Blockbusteru istom mjerom - zapravo, puno radikalnijom, potjeravši ga u bankrot. Tijekom devedesetih Blockbuster je bio sinonim za američku videoteku, franšiza koja se širila i izvan SAD-a, s 9000 poslovnih objekata širom svijeta, od čega 4500 u SAD-u.

Nastavak na sljedećoj stranici...