HŽ Infrastruktura državna je tvrtka s najvećim portfeljom nekretnina na području Hrvatske. U šali znaju reći da više nekretnina od njih ima samo Crkva.
Njihov fond doista je impozantan i obuhvaća čak 1158 stanova, 600 kolodvora i stajališta, osam hotela i odmarališta, više od 16.000 zemljišta i 27 uredskih zgrada. Neke su na doista atraktivnim lokacijama, no unatoč svemu tome HŽ od njih dosad i nije imao neke velike koristi.
Nova uprava, koja je na čelo tvrtke došla lani, dobila je zadatak komercijalizirati nekretnine i u šest mjeseci podići prihode od njih za čak 30 posto.
"Problemi s nekretninama su brojni. Postoje nekretnine koje su u našem izravnom vlasništvu i koje su nam dane na upravljanje. Dio njih u lošem je stanju i zapušten, mnoge nisu upisane u katastar, neke imaju status javnog dobra. Dio ih nije legaliziran, potrebno je dobiti certifikate o energetskoj učinkovitosti, a neki čak nemaju adekvatne priključke", kazala nam je šefica uprave tvrtke Renata Suša.
Dodatni priljev novca nužan je jer će, odlukom Vlade, ove godine iz proračuna dobiti 200 milijuna kuna manje.
"Uspjeli smo u šest mjeseci povisiti prihode od nekretnina za 15 posto, odnosno za 3,5 milijuna kuna. Preferiramo dugoročni najam u razdoblju od 20 godina. Pokazalo se da se investitorima isplati ulagati kad imaju sigurnost. Nakon što je sedam godina zjapila prazna, uspjeli smo napokon iznajmiti Vilu Toplice u Lovranu te hotel Dora u Zagrebu", otkrila nam je Suša, koja je u HŽ došla iz privatnog sektora, među ostalim, upravo povećati prihod od nekretnina i unijeti reda u sustav.
Nekadašnje željezničko odmaralište Vila Toplice bila je devastirana te je, prema nekim procjenama, u nju potrebno uložiti 4,5 milijuna kuna kako bi se osposobilo za uporabu.
Vila Toplice, koja je nekad služila kao željezničko odmaralište ima pet etaža i površine je 1157 četvornih metara.
Sagrađena je 1909. godine. Ima sjajan položaj, uz šetalište i uređenu plažu, neposredno uz ortopedsku bolnicu, a početna cijena mjesečnog najma iznosila je 22.600 kuna na mjesec.
Što se tiče bivšeg hotela Dora na Trnjanskoj cesti, pored KD Vatroslava Lisinskog, za njega kažu da je u relativno dobrom stanju, no također je potrebno investirati prije uporabe. Do zatvaranja je bio hotel s tri zvjezdice, a prazan je oko godinu dana.
Cijena početnoga mjesečnog najma za hotel Doru, koji su posljednji koristili učenici željezničke škole, iznosila je 44.300 kuna.
Na natječaju su uspjeli postići cijenu od oko 62.000 kuna. Prema ugovoru, prvih tri do šest mjeseci, zbog iznosa koji je potrebno uložiti u oba prostora kako bi ih doveli u uporabno stanje, zakupci su oslobođeni plaćanja najamnine.
Kako bi privukli zainteresiranu javnost, u HŽ Infrastrukturi su napravili Katalog nekretnina s fotografijama i detaljima onih koji bi mogli zanimati potencijalne kupce i zakupce.
Mnoge od njih uskoro bi se mogle naći na natječajima. Među njima je i atraktivna zgrada u Ulici Grgura Ninskog u samom središtu Zagreba.
Nalazi se na Glavnom kolodvoru iza hotela Esplanade te je u njoj trenutačno smješten Dom zdravlja Željezničar.
Riječ je o objektu veličine čak 3197 metara četvornih. U HŽ-u smatraju da bi se na toj nekretnini moglo bolje zaraditi.
Na samoj obali, 40 metara od mora, u Kraljevici bivše je odmaralište HŽ-ovih radnika Kraljevica.
Objekt ima 154,46 četvornih metara te izgleda prilično zapušteno. Još nije poznato za koji početni mjesečni iznos bi je bili spremni dati u zakup.
U Zagrebu imaju još dva atraktivna objekta na top-lokacijama, poslovnu zgradu u Branimirovoj 27 kraj Branimir centra i u neposrednoj blizini hotela Sheraton te prostor veličine 59 metara četvornih u prizemlju zgrade u Draškovićevoj 47.
U ovoj godini Infrastruktura je dosad imala 14 natječaja uglavnom za zakup, no jedan je bio i za prodaju.
Za usporedbu, lani su ih objavili tek dva. Trenutačno je u tijeku pet natječaja, uglavnom za manje objekte na Glavnom i Zapadnom kolodvoru u Zagrebu.
Kada se pogleda njihova stranica na internetskom oglasniku, neupućeni bi mogli pomisliti da je riječ o agenciji za nekretnine, a ne poduzeću čija je primarna aktivnost održavanje željezničke infrastrukture.
Najviše su uprihodili podigavši najamninu za stanove koje uglavnom koriste radnici HŽ-a za čak 100 posto.
Oni se u većini slučajeva nalaze u blizini pruga zbog čega su većim dijelom javno dobro. Dok su prije za njih dobivali 100 pa do maksimalno 400 kuna na mjesec sada najam iznosi od 200 pa do 800 kuna.
Uprava tvrdi da im je cilj približiti se tržišnim cijenama, a planiraju i uvođenje pričuve jer nemaju novca za popravke i održavanje stanova. Kako bi još nešto “utržili” srušili su i kultni zid s grafitima na Branimirovoj cesti koji je bio dio zagrebačke ulične kulture te tamo postavili panoe s reklamama.
U travnju su raspisali natječaj za zakup poslovne zgrade u Milčetićevoj 17, u istočnom dijelu Varaždina, u neposrednoj blizini željezničkog kolodvora.
Bivši Dom zdravlja Željezničar površine je 265,33 četvornih metara, a početna cijena najma bila je 14.300 kuna.
Malo toga zasad ide u prodaju, među ostalim, jer im je za to potrebna suglasnost Nadzornog odbora Infrastrukture. Među atraktivnim zgradama koje su se našle “na bubnju” je i ona na Trgu kralja Tomislava 11 u samom središtu Zagreba nasuprot Glavnog željezničkom kolodvoru.
Njezina prodaja podigla je dosta prašine jer je na natječaj za kupnju nekretnine od 2038 četvornih metara stigla samo jedna ponuda, i to druge državne tvrtke, Hrvatskih šuma.
Za nekretninu će izdvojiti 30,5 milijuna kuna, odnosno nešto manje od 2000 eura po četvornom metru, što je i više nego povoljno za tu lokaciju.
U nju planiraju preseliti direkciju Hrvatskih šuma, koja je od 1991. godine podstanar u prostoru Hrvatskoga šumarskog društva u Vukotinovićevoj 2 te Upravu šuma podružnica Zagreb. Za najam 1528,69 četvornih metara direkcija Hrvatskih šuma dosad je izdvajala 120.405 kuna mjesečno.
"Kupnjom zgrade od HŽ Infrastrukture, Hrvatske šume riješit će problem svog poslovnog prostora za dvije organizacijske jedinice - Direkciju i Upravu šuma podružnica Zagreb, koja je koristila vlastiti prostor, ali je bila rascjepkana na četiri lokacije. S druge će se strane HŽ riješiti prostora koji im je stvarao trošak", kažu u Hrvatskim šumama.
Naime, u Infrastrukturi su izračunali da su im godišnji neto troškovi za tu zgradu iznosili čak 50.000 eura. Hrvatske šume će kupnju financirati vlastitim sredstvima jer posluju pozitivno i nemaju kreditnih obveza prema bankama.
Napomenuli su i da datum preseljenja još nije utvrđen jer prostor najprije trebaju urediti te će o tome pravodobno obavijestiti javnost.
Iako zgrada ima četiri kata, u prodaji su bila samo tri jer je jedan već prije prodan Također, HŠ su s novim prostorom preuzele i dva zaštićena najmoprimca.
Jedan je Sindikat prometnika vlakova Hrvatske (SPVH) te zaštićeni najmoprimac s kojim je tvrtka u sudskom sporu.
"To je bio jedan od uvjeta natječaja da kupac preuzme obvezu i o ta dva zaštićena najmoprimca", objasnili su u HŽ Infrastrukturi.
U Sindikatu prometnika, koji koristi prostor u atraktivnoj zgradi na zagrebačkom Tomislavcu, smatraju da je prodaja obično bacanje pijeska u oči javnosti.
"Nije nikakav problem to što će se naš sindikat morati preseliti, problem je u tome što će HŽ Infrastruktura dati vrijednu nekretninu za nula kuna. Hrvatske šume će se odreći dobiti, koju su trebale uplatiti u državni proračun, a HŽ Infrastruktura je dobila ove godine manje novca iz proračuna. Novac će se samo preliti iz jedne državne tvrtke u drugu i bit ćemo na nuli. I ne samo mi - država neće dobiti novac od dobiti Hrvatskih šuma, a HŽ Infrastruktura će dobiti samo dio onoga što je trebala dobiti od države", govori Anto Iličić, tajnik Sindikata prometnika Hrvatske.
Iličić tvrdi kako su pokušali upozoriti Nadzorni odbor HŽ Infrastrukture kako bi bilo mnogo bolje da zgradu prodaju nekome izvana i dobiju “živi novac”, ali su se na njihove molbe oglušili.
Taj je sindikat od bivše uprave Infrastrukture 2013. godine u 20-godišnji zakup dobio odmaralište na Ugljanu. Zakup za 13 bungalova, pisao je Večernji, plaćaju samo 2000 kuna na godinu, a cijena sedmodnevnog ljetovanja u sezoni za članove njihova sindikata iznosi 900 kuna, dok je za ostale radnike 1500 kuna.
Naš izvor blizak sindikatima ističe da je još kod podjele Hrvatskih željeznica 2006. u današnja odvojena društva nastao problem jer nekretnine nisu podijeljene kako je trebalo.
"Primjerice, Infrastruktura je tad iz zgrade u Mihanovićevoj iselila HŽ Putnički prijevoz. Oni su ih tužili i, prema našim informacijama, dobili prvostupanjsku presudu kojom imaju pravo na 27 posto prostora. Nije to jedini primjer", ističe naš izvor.
Infrastruktura je, tvrdi on, godinama plaćala i naknadu za groblje u Sisku jer pruga prolazi ispod groblja. “Mrtvi kapital”, kaže naš izvor, su i optički kabeli u koje je HŽ svojedobno uložio milijune, a većim dijelom stoje neiskorišteni umjesto da ih se ponudi na slobodnom tržištu.
