Ako malo pogledamo hrvatske zagovornike slobodnog tržišta, vidjet ćemo da mnogi spadaju u klasične uhljebe. Sjede na nekoj državnoj katedri, beru sigurnu plaću i pristojne honorare, ne riskiraju ništa, nesposobni su za plivanje u hladnoj vodi konkurencije, ali je svima drugima najsrdačnije preporučuju... Hrvatskoj, općenito, nedostaje poduzetničkog duha. U filmu “Direktori na cesti” (Ben Affleck, Kevin Costner) vidimo kako američki čovjek reagira na besposlicu.
U tom filmu tri menadžera ostaju bez posla. Naši bi ljudi ostali doma, uhvatila bi ih depresija, prijavili bi se na burzu, očajavali, krivili nebo, sudbinu... Amerikanci, međutim, odmah idu na tečajeve za prekvalifikacije. Jedan od njih nakon kraćeg vremena postaje krovopokrivač, drugi također pronalaze izlaz. To je vitalizam cijele jedne kulture koja ne plače, ne očajava i ne filozofira - Anglosaksonci uopće jedva imaju spomena vrijednu filozofiju, iznimka je pragmatizam - nego traži rješenja...
Mladi ljudi koji se u Hrvatskoj odluče na pokretanje startupa, dakle inovativne tvrtke čija se globalna ambicija oslanja na lokalnu pamet i resurse, predstavljaju neku vrstu svjetionika: oni pokazuju kako se isplati biti hrabar, samostalan, poduzetan, i ne čekati rješenja koja padaju s neba. Oni su u svemu suprotnost našoj tradicionalnoj poslovnoj kulturi. Tamo gdje stari “poduzetnici”, “tajkuni”, uzimaju stare pogone kako bi ih iscrpili do zadnje lipe, oni kreću sa “zelene livade”.
Tamo gdje se prethodnici oslanjaju na veze i poznanstva, oni se oslanjaju na znanje. Tamo gdje prethodna generacija - koja nas je zavila u crno - mulja, krade i petlja, nastojeći pod svaku cijenu izbjeći natječaje, meritokraciju, utakmicu, konkurenciju (vidimo kako je Todorić pored države neometano stvorio monopole), oni idu u fajt. Neće svi u njemu uspjeti, osobito ne u prvoj fazi, ali ono što ih ne ubije ojačat će ih. Tko savlada sve naše prepreke mladima, poduzetnima, poštenima i sposobnima, spreman je savladati sve na svijetu. Naši su ljudi - dopustimo si luksuz male generalizacije - bistri, pametni, sposobni, ali im nedostaje institucionalni krajolik u kojem bi se poštovale legitimne procedure i pravila. No stvorit će ga...
Kako inovativnu ideju pretvoriti u unosan posao, što znači biti inovator u Hrvatskoj i gdje se vide u budućnosti, hrvatski inovatori i mladi poduzetnici Albert Gajšak i Ivan Golubić otkrit će sudionicima 2. konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” 29. studenog u Obrtničkoj komori Zagreb. Najveća konferencija o obrazovanju bavit će se strukovnim obrazovanjem, modernizacijom školstva i obrazovnom reformom, a ponovno će ugostiti stručnjake i ugledne govornike.
Pametne klupe Ivana Mrvoša
Idući tjedan ispred više od 800 ljudi predstavit će svoj projekt u Europskom parlamentu. Otvorio je tvrtku u četvrtom razredu srednje škole nadajući se da će zaraditi za marendu. Htio je izrađivati web stranice. Zvao je male firme, nudio im dizajn, ali nitko ih nije htio. Onda je poželio ući u nešto ozbiljnije, pa je posudio od bake 4000 kuna nadajući se da će uložiti u prostor za servis računala. No za najam prostora u novom shopping centru trebalo mu je puno, puno više. A zatim je solinskom srednjoškolcu Ivanu Mrvošu sinulo! Radit će svjetleće stolce za kafiće, s baterijama...
- Mali, jesi li ti normalan? Pa di bi ja punio sve te stolce, pa je znaš li ti koliko toga meni treba i koliko bih struje potrošio - vikao je na njega vlasnik jednog splitskoga kafića kad mu je ponudio svoje “lightshow sjedalice”.
I to je propalo. Ivan je u međuvremenu upisao fakultet, ali ga je i dalje intrigirala poduzetnička priča. Stjecajem okolnosti, sudjelovao je jedanput na nekom lokalnom skupu za mlade poduzetnike, pričao je o svojim iskustvima... Zapazila ga je novinarka 24sata i dala mu broj.
No od posla sa stolcima i dalje ništa nije bilo. Razmišljao je puno gdje je pogriješio sa svojim svjetlećim stolcima, i zaključio kako bi, naprosto, trebalo napraviti nešto bez punjenja, dakle na solarnu energiju... Klupu? Pa da još nečem posluži? Da puni mobitel...
Jednog dana, sav očajan, zadužen kod bake za 4000 kn, koliko je utrošio na svoje propale projekte, na Njuškalu prodaje i električnu gitaru. I pojačalo. “Bio mi je to najgori dan u životu”, kaže danas.
Svoju prvu pametnu klupu postavlja u Solinu, premda se gradonačelnik bojao da će je netko razbiti. Zove zatim novinarku 24sata, a ona sutradan dolazi i odmah objavljuje priču! Danas Ivan Mrvoš (21) ima tvrtku vrijednu 4 milijuna eura. Nije lako došao do toga.
Kompanija koja mu je isporučila prve solare otela mu je kasnije i ideju, pa je grad Zadar kupio pametne klupe od njih a ne od Ivana.
Neki australski prevarant naručio je od njega 200 klupa pa odustao i htio samo dvije... U jednom trenutku mislio je da je sve propalo. Ali na kraju Mrvoš kaže: “Nikad nisam razmišljao o odustajanju, bez obzira na sve”.
Aplikacija za rješavanje geometrijskih zadataka
Htjeli smo napraviti aplikaciju koja će se razlikovati od projekata kakvi su se ranije pojavljivali na natjecanju App Start Contest, ispričala je Helena Radiček iz tima koji je napravio aplikaciju Angler, namijenjenu rješavanju geometrijskih zadataka. To im je i bila dobra odluka jer su Anglerom odnijeli pobjedu, ali i osvojili 20.000 kn. Velik je to uspjeh ako se zna da je ovo bio prvi zajednički projekt za ovaj mali tročlani tim. Uz Helenu, na ovoj aplikaciji koja bi mogla pomoći brojnim školarcima radili su Adrian Žgaljić te Antonio Buničić. Kako nam je ispričala Helena, iako su ovdje prvi put nešto radili zajedno, ovi 25-godišnjaci znaju se još od prvog dana studija. Helena je studirala na Ekonomskom fakultetu, a Adrian i Antonio bili su na FER-u.
Angler je nastao tako što su računalni vid vidjeli kao tehniku koja bi im mogla donijeti prednost, a rješavanje geometrijskih zadataka iz shvaćanja da ne postoji Photomath za geometriju. Helena priznaje i kako im je upravo popularna hrvatska aplikacija, koja kroz kameru skenira matematički zadatak, pomogla da objasne drugima što radi Angler. A on uz pomoć kamere pametnog telefona rješava geometrijske probleme, kao što su računanje kutova i ostalih parametara geometrijskih oblika.
Izradili su ga pomoću metode računalnog vida, a bazira se na detekciji linija koje čine geometrijske oblike radi određivanja kutova među njima i računanja ostalih parametara koji se mogu odrediti na temelju njih. Angler prepoznaje oblike, omjere između stranica, duljine stranica i kutove među njima. Aplikacija može izračunati gotovo sve parametre vezane uz geometrijski lik te prikazati sve načine i formule kojima se može doći do traženih rješenja. Tako će korisnik, nakon što skenira željeni lik, moći vidjeti kako izračunati površinu, opseg, promjer upisane ili opisane kružnice, kako skicirati osnu ili centralnu simetriju - sve što se može izračunati za određeni objekt.
Zbog svega što može, Angler pomaže u učenju geometrije, a Helena objašnjava da on približava gradivo na jeziku koji školarci mogu razumjeti, jer se lako mogu pogubiti među brojnim geometrijskim likovima i formulama.
- Slušamo korisnike te prilagođavamo aplikaciju prema njihovim željama. Pratimo i ponašanje u aplikaciji kroz statistiku i na temelju tih podataka nastojimo učiniti aplikaciju maksimalno korisnom - dodaje Helena. Sad rade na sustavu Android, a iPhoneu će se posvetiti kad prošire svoj tim.
Solarni paneli Kaje Pavlinić
Kroz sve ove godine moj rad na projektima kojima sam se bavila vezan je uz moj osobni cilj da unaprijedim lokalnu zajednicu i pokažem da se, uz puno truda, pa i ponešto frustracija, i u Hrvatskoj može uspjeti, ispričala je Kaja Pavlinić (21), voditeljica startupa Tinja, koji je dobio nagradu za najbolji hrvatski energetski startup na Startup Europe Awards. Tinja omogućuje da se povežu oni koji žele postaviti solarne panele s onima koji se time bave. No ovisno o položaju prema Suncu i lokaciji, Tinja će vam reći i isplate li vam se uopće solarni paneli te koliko će to koštati i nakon koliko godina će vam se isplatiti.
- Tako potičemo konkurentno i isplativo tržište solarnih panela u Hrvatskoj. Istodobno manjim firmama nudimo platformu preko koje će moći lakše doći do kupaca - kaže studentica FER-a, koja objašnjava kako je sve počelo lani u rujnu, kad se tim okupio na Akademiji otvorenih podataka u Puli. Zbog studentskih obveza razvoj projekta je tekao sporije, a Kaja kaže da sad kreću bržim tempom i do proljeća žele imati funkcionalnu verziju projekta. Izradu svega sad financiraju sami jer, kako kaže Kaja, financijska pomoć znači i obaveze, koje u ovoj fazi nisu spremni prihvatiti. Dodaje da je bilo ponuda i za inkubaciju projekta u stranim inkubatorima, što je odbila zbog studija, ali i želje da Tinju zadrži u Hrvatskoj. No prošli su program Zagrebačkog inkubatora poduzetništva. Osim tehnologije, Kajin popis interesa je iznimno dug, pa je sudjelovala na konferenciji o migrantskoj krizi u Budimpešti, a prošla je i američki program gdje je učila o međunarodnim odnosima. Lani je pokrenula i Integritas, inicijativu koja se bori protiv akademskog nepoštenja.
Električni bicikl Ivana Golubića
Ovo je prvi pravi pametni bicikl, rekao je Ivan Golubić (21) iz Pisarovine za svoj električni bicikl Grunner, koji mu je nedavno donio i zlatnu medalju na sajmu inovacija IENA u Nürnbergu. Kaže kako tu tvrdnju opravdava softver koji su razvili, a koji pomaže biciklu da optimizira vožnju i uz pomoć strojnog učenja ostvaruje ekstremni doseg od 350 kilometara jednim punjenjem iz relativno male baterije od 6,5 kilograma. Osim što se puni 45 minuta, ovaj je bicikl prilično siguran. Stalno je spojen na internet preko 3G modula i vlasnik uvijek može znati gdje je, tko ga vozi te vidjeti status bicikla i zaključati ga ili ugasiti - i to sve preko aplikacije koju su sami razvili. Čak su i ručice na volanu pametne, pa će vibrirati ručica na onoj strani na kojoj se približava automobil.
- Bicikl je trenutačno kompletan proizvod koji je predstavljen tržištu, a dosad imamo 12 narudžbi - otkrio je Ivan i rekao da će u ovoj prvoj seriji proizvesti 20 bicikala, a dva će otići u SAD. Mladi poduzetnik u isto vrijeme radi i na novoj verziji bicikla te pregovara s potencijalnim ulagačima u njegovu tvrtku Mobile Vehicle Technology. Kod njega već radi osmero ljudi, a Ivan naglašava da im fokus nije izrada bicikla nego razvoj modularne elektronike i softvera za električna vozila, ali i druge primjene u transportu i prometu.
- Na samom biciklu su gotovo svi dijelovi naši - koristimo standardne vilice, suspenziju, sjedalo i sl., kako bi bili što više prilagodljivi, ali ostatak poput elektronike, okvira bicikla i sl., radimo kod nas, tako da ovakav bicikl nije moguće nabaviti putem interneta i sastaviti - rekao je Ivan na komentare o tome da se radi o proizvodu koji se može jednostavno naručiti online i sklopiti. Tako je i za dizajn bicikla zadužen hrvatski dizajner s diplomom visoke škole dizajna u Milanu i iskustvom rada u Lamborghiniju. Ivan otkriva da je sam radio aplikaciju za bicikl, ali i da u timu svi rade transfer znanja kako bi pokrili razna područja.
- Uvijek, u svakom poslu, ima uspona i padova, tako je bilo i s Grunnerom, ali postoje ljudi koji prepoznaju i dijele viziju, to potvrđuje i ovaj tim - rekao je Ivan na pitanje je li bilo trenutaka u kojima je mislio da neće uspjeti.
- Smatram kako je pred nama zaista pozitivna budućnost, ali svakako su temelji čvrsto građeni i mnogo toga smo naučili kroz razvoj - dodaje Golubić.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
