Ekonomix
2384 prikaza

Poslodavci traže 16.000 stranih radnika, pogledajte kojih

Radnik
Thinkstock
Lista profesija koje nedostaju hrvatskim tvrtkama uvelike se poklapa s onima koji su otišli vani jer ih se nije dovoljno plaćalo

U inozemstvo je otišlo 20.000 metalaca, sindikalci tvrde: Vratit će se ako im se ponudi plaća od 1000 eura. Hotelijeri pomalo uviđaju da ljude treba platiti, HUP još "ne vidi prostora", tako je Večernji list popratio novu listu od 26.000 slobodnih radnih mjesta.

Dok se svako toliko pitanje demografskog osipanja Hrvatske (zlo)upotrebljava u predizbornim kampanjama ili i između izbora, hrvatski radnici bježe iz zemlje u kojoj biznis još nije spoznao radikalnu ideju da je radnike potrebno platiti kako bi ih se zadržalo.

Najtraženiji radnici u Hrvatskoj danas su, redom: kuhari, prodavači, čistačice, pomoćni kuhari i kuhinjski radnici, vozači, diplomirani ekonomisti, zidari, medicinske sestre, odnosno medicinski tehničari... Unatoč tome što je vlada dopustila zapošljavanje 7000 stranih radnika, cinici će reći koje se može platiti i jeftinije, u gospodarskim granama koje su došle do toga da im od toga ovisi opstanak u Hrvatskoj, HUP procjenjuje da je potrebno još 16.000 takvih dozvola.

Kune RAST Ekonomix Prosječna plaća u Hrvatskoj za ožujak porasla na 5722 kune

Što se brodogradnje tiče, šef sindikata metalaca Vedran Dragičević i sam navodi da je zbog nedostatka radnika upitno dovršenje poslova ukupne vrijednosti 1,5 milijardi eura. Takvo stanje ne bi se dogodilo da od 2009. u Italiju, Njemačku, Austriju i u Skandinaviju nije otišlo 20.000 metalaca. Za sve njih danas bi bilo posla u Hrvatskoj. Da nije onog ključnog...

"Ljudi će se početi vraćati ako im se osnovna plaća poveća na tisuću eura neto. Sindikat neće biti protiv stranih radnika jer je i nama u interesu da se ugovoreni poslovi obave, ali tražimo da se povećaju plaće", kazao je za Večernji list Dragičević. Drugim riječima, jedino se s plaćama od kojih bi ti ljudi mogli normalno živjeti, moglo osigurati i da hrvatski radnici normalno rade u Hrvatskoj, te da hrvatska industrija normalno funkcionira.

HUP, međutim, smatra da hrvatska privreda veće plaće radnika ne bi bila u stanju podnijeti, tvrdi Admira Ribičić, direktorica u HUP-u. Ona tvrdi i to da je visina plaća samo dio problema, primjerice u informatičkim i komunikacijskim profesijama, odakle ljudi odlaze unatoč tome što su tu, kako kaže, plaće visoke. Država će ove godine za potrebe ugostiteljstva, turizma, brodogradnje, građevine i metalske industrije kroz programe osposobljavanja i prekvalifikacije pripremiti 8000 do sada nezaposlenih.

HZZ na tom mjestu primjećuje da baš nitko ne sprečava tvrtke da samostalno rade to isto, čak i da traže potpore. A to čine samo rijetke tvrtke. Svi bi htjeli gotovog radnika, bez ulaganja u njega. Tvrtke koje su dosad uzimale ljude s burze, nakon isteka stručnog osposobljavanja, nisu ih zapošljavale.

S novim vladinim kriterijima za korištenje stručnog osposobljavanja, s dodatnim kontrolama, nastala je nervoza među poslodavcima. Turizam će tek doći u stanje da nakon godina neobaziranja više nikako neće moći funkcionirati. Primjer Srednje škole Ambroza Haračića u Lošinju; od 297 učenika, budućih je konobara samo troje i svi idu u drugi razred. Odnosno, prvi nije upisao nitko.

A sezone su rekordne, gostiju je sve više i bit će ih sve više, otvara se i novih pedesetak hotela. Događa se da sad nedostaju svi oni koji su proteklih godina odlazili u inozemstvo.

To je bio razlog zašto su neki napokon reagirali i još potkraj 2016. uz ugovore za stalne sezonce, plaću i radni staž za cijelu godinu, sezoncima isplaćivali i božićnice, regrese, jubilarne nagrade... samo da se vrate i naredne sezone. Turizam stalno zapošljava oko 95.000 ljudi, a treba i oko 30.000 sezonaca.

Poslovni sastanak Pripremite se Ekonomix Ove greške morate izbjegavati kad pregovarate o plaći

"Taj broj iz godine u godinu raste za bar pet posto. Samo Istra treba oko 10.000 sezonaca, a čak 6500 mora dovesti iz drugih dijelova zemlje. Iako poslodavci krive sve druge, zaboravlja se da su problemu i sami kumovali. Radno sposobne slali su uz stimulativne otpremnine na burzu. Ulaskom u EU ljudi mogu birati", kaže za Večernji list Marina Cvitić iz sindikata SIKD i zaključuje:

"Hotelijeri shvaćaju da radnike moraju bolje platiti. Danas grade hotele za smještaj radnika, daju besplatno smještaj i hranu. Pregovaramo u mnogim kompanijama i izgleda da će biti povećanja plaća. Ne porastu li bar pet posto, bit će problema. Već je lani bilo kritično, zakon se kršio i radnici su padali od umora..."

Prema podacima servisa MojaPlaća u četvrtom kvartalu prošle godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5475 kuna. To je rast od jedan posto u odnosu na godinu ranije i pet posto u odnosu na 2015. Međutim, srednja plaća je pala i jedva doseže 5000 kuna, što znači da niže plaće prima sve više radnika, a visoke su još i narasle. Muškarci u prosjeku zarađuju 603 kune mjesečno više nego žene.

U domaćim tvrtkama su plaće niže nego u stranim, i to bitno: 5118 u odnosu na 5935 kuna. Najviše su u Zagrebu; 14 posto iznad prosjeka – 6217 kuna, dok su najniže u Vukovarsko-srijemskoj županiji 16 posto ispod prosjeka – 4705 kuna.

Inače, što se tiče eventualne mogućnosti da se iz inozemstva dovodi jeftina radna snaga, prije točno jedne godine Europska komisija je predložila uvođenje zakona za sve članice EU-a da takve radnike mora plaćati isto onoliko koliko bi plaćale i domaće radnike, odnosno u skladu s prosjecima. Slijedi lista prosječnih plaća u EU iz koje se vidi da je od 2014. Hrvatsku pretekla Češka, te da joj Poljska i Slovačka pušu za vratom. Pritom i Slovačka i Češka imaju manje raslojavanje plaća.

Prosječne plaće u EU od 2014. do 2016. | Author: Eurostat Eurostat

 

 

Kvote stranih radnika koje traže poslodavci

Kvote stranih radnika koje 2017. traže poslodavci | Author: screenshot/Večernji list screenshot/Večernji list

 

Prosječna plaća na karti Europe

Prosječne plaće na karti Europe | Author: http://gmt.soest.hawaii.edu/CC BY-SA 4.0 http://gmt.soest.hawaii.edu/CC BY-SA 4.0

 

Raslojavanje plaća po članicama EU-a

Raslojavanje plaća u EU | Author: Europska komisija Europska komisija

 

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.