Posljednji izvještaj Ministarstva energetike SAD-a navodi da je u toj zemlji na poslovima oko solarne energije zaposleno duplo više radnika nego na svim fosilnim izvorima energije zajedno. U industriji proizvodnje plina u SAD-u zaposleno je 52.125 ljudi, nafte 12.840, ugljena 86.035, dok na poslovima koji se odnose direktno na solarnu energiju čak 373.807 ljudi. Tih, dakle, oko 374 tisuća radnika u američkom energetskom sektoru krajem prošle godine činilo je čak 43 posto svih zaposlenih u proizvodnji električne energije u toj ekonomskoj velesili, nasuprot pukih 22 posto onih iz proizvodnje električne energije iz fosilnih izvora.
Riječ je o trendu koji je počeo još prije nekoliko godina, a koji je 2015. doveo do takve eksplozije proizvodnje u prvom redu fotonaponskih panela, ali i podizanja novih solarnih termoelektrana, da su tada "solarni" radnici po prvi put po brojnosti pretekli "fosilne". Uopće, obnovljivi izvori energije SAD-u su samo prošle godine priskrbili 300.000 novih radnih mjesta, što je činilo 14 posto svih novih radnih mjesta u zemlji koja bilježi trenutke rekordne zaposlenosti. Prije točno godinu dana američki su mediji pisali da je u 2015. solarna industrija stvorila potpuno novih 35.000 radnih mjesta. Istodobno, naftne i plinske kompanije otpustile su 17.000 radnika.
Tada se pisalo i o tome da je solarna energija od 2011. do 2015. udvostručila broj radnika koje zapošljava, sa 100 na 200 tisuća, kao i to da je već tada diljem svijeta na obnovljivim izvorima energije radilo više od osam milijuna ljudi. SAD je tada imao 25 GW instaliranih solarnih energetskih kapaciteta, oko 30 puta više nego NE Krško, iz čega je pokrivao 0,82 posto svojih potreba za električnom energijom. Time je SAD bio četvrti najveći proizvođač solarne električne energije u svijetu; iz Kine, Njemačke i Japana. Njemačka je, primjerice, još prije nekoliko godina zabilježila svoj prvi dan u kojem je svu električnu energiju, zahvaljujući vedrom vremenu, dobila iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno od sunca.
Malo potom Njemačkoj je to uspjelo i tijekom cijelog jednog vikenda. Danas s SAD-u predviđa povećanje broja zaposlenih u solarnoj industriji po godišnjoj stopi od sedam posto, no i to se sve više čini skromnim predviđanjem, jer je diljem svijeta na djelu utrka u podizanju solarnih energetskih kapaciteta, razvijanju sve efikasnijih tehnologija fotonaponskih panela, njihovoj proizvodnji, solarnim investicijama u inozemstvu. Iako je njemačka megaindustrija prva krenula tim smjerom, Kina je u međuvremenu uspjela instalirati čak 43 GW fotonaponskih solarnih kapaciteta, a tijekom mandata Baracka Obame ogromnim koracima krenuo je i SAD.
Prošle godine je u solarne elektrane investirala 32,1 milijardu dolara, a u sljedećih pet godina planira investirati još 138 milijardi eura i do 2020. razviti 13 milijuna zelenih radnih mjesta. U Njemačkoj je, pak, nedavno zavladala uzbuna kad se shvatilo da je u 2016. Kina u toj zemlji pokupovala 11,6 milijardi eura vrijednih 58 u pravilu visokotehnoloških tvrtki, te su mnogi vodeći političari isticali nužnost nekakvog obrambenog postavljanja prema očitom preuzimanju Kine visokih tehnologija diljem svijeta. To se u dobroj mjeri odnosi i na obnovljive izvore energije, a takva tehnološka i gospodarska bitka na tim poljima diljem svijeta, zapravo je jako dobra vijest za čovječanstvo koje je na rubu toga da definitivno izgubi bitku sa zagađivanjem atmosfere ugljičnim dioksidom i klimatskim promjenama.
