Prema podacima konzultantske tvrtke Ernst & Young kompanije iz Kine, što uključuje i Hong Kong, samo od siječnja do kraja listopada ove godine po Njemačkoj su pokupovale ukupno 58 njemačkih tvrtki. Uglavnom je bila riječ o visokotehnološkim kompanijama, a ukupan iznos koji su kineske tvrtke platile sva ta preuzimanja iznosi 11,6 milijardi eura. Pravi značaj ovakvog razvoja kineskog preuzimanja njemačkih tvrtki razumijeva se kad se uoči da je ovogodišnjih 11,6 milijardi eura čak 20 puta više od prošlogodišnjih kineskih kupovina kompanija po Njemačkoj.
Zapravo, ukupan iznos u samo 10 mjeseci ove godine veći je od svih kineskih preuzimanja u Njemačkoj u svim godinama do sada zajedno. Pritom se ove godine ističu kupnja njemačkog proizvođača robota Kuka iz Augsburga za 4,6 milijardi eura, kupnja proizvođača strojeva KraussMaffei iz Münchena za jednu milijardu eura i 1,6 milijardi eura vrijedno preuzimanje tvrtke EEW iz Helmstedta, specijalizirane za proizvodnju pogona za spaljivanje i zbrinjavanje otpada. Kai Lucks za SPON pritom komentira da je situacija iz Njemačke prema Kini odjednom postala „asimetrična“: „Nasuprot tome, u Kini tvrtke iz Njemačke preuzele su tek rijetke tamošnje tvrtke.“
Ovakve trendove SPON tumači kao ostvarivanje cilja koji je službeni Peking nema tome davno objavio da NR Kinu namjerava do 2050. godine učiniti vodećom svjetskom ekonomskom silom u području visokih tehnologija. I dok se njemački političari, poput njemačkog ministra gospodarstva i vicekancelara Sigmara Gabriela iz SPD-a, počinju pripremati na traženje od Kine da na svom tržištu tvrtkama iz EU-a otvori iste mogućnosti kao što kineske tvrtke imaju u EU-u, Lucks primjećuje još nešto. „Primjećuje se da Kinezi često plaćaju vrlo visoke cijene za te tvrtke koje preuzimaju i često se iza tih preuzimanja mogu naslutiti strateški interesi Kine“, kazao je.
To se, doduše, moglo primijetiti već dulje vrijeme. Kina je prije nekoliko dana proglasila da će do 2020. uvesti standarde za ispušne plinove iz automobila koji će odgovarati standardima EU-a. Osim toga, u području obnovljivih izvora energije, koji su ove godine najbrže rastuća grana gospodarstva na svijetu, Kina je postala najveći investitor već prošle godine s 103 milijarde dolara investicija, odnosno čak 36 posto u odnosu na sve svjetske investicije u 2015. Samo fotonaponskih solarnih kapaciteta u toj zemlji danas ima 43 GW ukupne snage, što odgovara snazi više od 50 nuklearnih elektrana kapaciteta NE Krško, te iz obnovljivih izvora danas podmiruje već oko jedne četvrtine svih svojih potreba za električnom energijom.
