Na početku 2018. godine radnici u Hrvatskoj mogli su uživati u plodovima svog rada, tj. u dobroj berbi, što su mogli i primijetiti na svojim tekućim računima. Neznatan ali evidentan porast plaća od 5 posto, te nakon dugo vremena prvi rast plaća iznad stope BDP-a, kažu stručnjaci, pokazatelj je oporavka gospodarstva. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto isplaćena plaća u Hrvatskoj za siječanj ove godine bila je 6189 kuna. To je prosjek mjerenja u koje su uključene i plaće onih koji zarađuju i nekoliko desetaka tisuća kuna.
No realniji i zabrinjavajuć je podatak o iznosu medijalne plaće, tj. podatak o iznosu plaće polovice hrvatskih radnika. On iznosi svega 5114 kune. Upravo ovaj iznos pokazuje kako polovica radnika u Hrvatskoj zarađuje manje od 5000 kuna, piše Večernji list. U tom dijelu prednjače, već tradicionalno, radnici zaposleni u tekstilnoj industriji i proizvodnji odjeće, čiji sektori bilježe prosječnu plaću od 4289 kuna, tj. 4023 kune.
Ovako i dalje niski podaci zapravo su poboljšanje u odnosu na prošlogodišnje isplaćene plaće, koje su u u tekstilnoj industriji porasle za oko 600 kuna, a u drvnoj za oko 400 kuna, pa sada prosječna plaća iznosi 4400 kuna.
Što se tiče bruto plaća ona prosječna siječanjska iznosila je 8361 kunu. Iznos prosječne plaće iznad tisuću eura (bruto plaće) bilo je nešto s čime se Hrvatska, u krugu tranzicijskih zemalja mogla hvaliti, s obzirom kako je Hrvatska uz Sloveniji dugi niz godina bila jedina tranzicijska zemlja koja je preskočila granicu plaće od magičnih 1000 eura. No čini se kako više nije baš tako.
Sada su nas preskočile dvije zemlje. Slovenija i Češka koja je Hrvatsku skinula s drugog mjesta te liste. Plaće čeških radnika bilježe konstantni porast, pa su tako 2004. iznosile 781, a prošle godine 1083 eura. Hrvatska prosječna bruto plaća je 2004. godine iznosila 1070 eura, a prošle godine iznosile 1079 eura.
Najveću prosječnu plaću, od 1626 eura ima Slovenija, zatim ju slijedi Češka sa već spomenutih 1083 eura. Hrvatska se smjestila na trećem mjestu s 1079 eura. Za vrat nam puše Poljska s prosječnom bruto plaćom od 1061 eura. Ispod magične granice od 1000 eura ostala je Mađarska s 960 eura, te Slovačka s 925 eura. Najnižu plaću na području naše regije imaju radnici u Srbiji i BiH, 543 eura, odnosno 675 eura.
Iako smo u ovu godinu ušli s prosječnim povećanjem plaća od 5 posto, pravo je pitanje hoćemo li se i koliko dugo uspjeti održati na trećem mjestu, ako nastavimo ovakvim tempom u kojem, realno, gubimo korak s našim susjedima iz regije.
Osim na Zapad trbuhom za kruhom krenimo i prema istoku
"Poslodavci su konačno shvatili kako se za radnike moraju boriti i višim plaćama", naglašava Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Dodaje kako rapidni primjeri povećanja plaća u istočnim zemaljama pokazuju kako bi Hrvati uskoro mogli, osim na Zapad, bježati i prema istoku.
Ističe pozitivne primjere građevinskih tvrtki koje su kolektivnim ugovorom propisale povećanje osnovnih plaća 30 posto, a značajne povišice ugovorene su i u pojedinačnim tvorničkim ugovorima, posebno u turizmu i kemijskoj industriji.
"Pomaka ima, poslodavci shvaćaju da uvoz radnika neće riješiti njihov problem i da je višegodišnja taktika pritiskanja na Vladu da poveća broj radnih dozvola za strance bila pogrešna", naglašava Novosel.
Pomaci koliko god se činili spori i minijaturni, evidentni su. Tako su hrvatski radnici za ovaj siječanj dobili, prosječno, veću plaću za 294 kune. Tako je npr. prehrambena industrija zabilježila ove godine prvi prelazak magične linije od 5000 kuna, pa su tako prosječne plaće isplaćene u ovom sektoru iznosile 5225 kuna. Kemijska industrija bilježi porast za oko 200 kuna, trgovina isto toliko, dok su plaće u djelatnosti računalnog programiranja porasle za 700 kuna, te sada iznose 8861 kunu. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je, već tradicionalno u zračnom prijevozu i to 11077 kuna, a najniža je bila u sektoru proizvodnje kože i srodnih proizvoda, samo 4001 kunu.
