Budući Agrokor bit će maknut daleko od očiju hrvatske javnosti. Kad većina vjerovnika sklopi nagodbu u srpnju, Rusi preuzmu veći dio, cijeli vrh kompanije u kojemu su vlasnici seli se u Nizozemsku. Tvrtke poput Belja, Jamnice, Leda, PIK Vrbovca, Vupika i drugih iz grupe koja obuhvaća 77 kompanija više neće biti na burzi. Kao vlasnik svih njih bit će samo upisan hrvatski holding kojemu tek novi vlasnici moraju odrediti ime.
A tko će biti vlasnik tog holdinga? E, taj dio hrvatska javnost neće imati pojma. Pravo vlasništvo bit će “sakriveno” kroz dva holdinga u Nizozemskoj i krovnoj zakladi. Također u Nizozemskoj.
"Tek ako se promijeni uprava ili vlasnici budu htjeli obavjestiti javnost, vidjet ćemo da se nešto događa. Na kraju, to je i normalno. Agrokor je privatna kompanija i novi vlasnici imaju pravo na ustroj kakav žele. Ovaj model nije neuobičajen iako je neobično da su išli kroz dva holdinga i zakladu u Nizozemskoj. Mnoge vlasničke tvrtke su registrirane u Nizozemskoj zbog poreza i pravne sigurnosti", kaže Andrej Grubišić iz konzultantske kuće Grubišić i partneri.
Po predstavljenom nacrtu nagodbe kojim su se pohvalili Vlada i izvanredna uprava na čelu s Fabrisom Peruškom, većinski udjel će imati ruske banke Sberbank i VTB. Iako oni nisu otkrivali brojke, ako se Agrokor procijeni na 2,6 milijardi eura, Rusi će uz otpis imati po tome modelu do 45 posto.
"Već je ispregovarano da oni kupe i udio od Knightheada koji će već dovoljno zaraditi na povratu novca kroz rollup kredit. Ne žele se izložiti mogućim tužbama, nego se povlače, a Rusi će dalje upravljati", kaže nam sugovornik upućen u pozadinske operacije o kojima se javnost u Hrvatskoj i ne izvještava.
U opisu posla banaka nije da drže poduzeća u svojem portfelju. Na to ih obično natjera tek prisila poput stečajeva. Naravno da je vlasništvo banaka u rukama ruske države nad kralježnicom hrvatskoga gospodarstva i jaka geopolitička poluga. Rusi se vraćaju na velika vrata, što je na kraju i bio cilj kad su prije tri godine dali 1,4 milijarde eura kredita Ivici Todoriću, koji već tad nije imao novca za normalno poslovanje.
Ako se na stranu makne ta politička dimenzija u kojoj Rusi uvijek mogu imati polugu kompanije s 52.000 zaposlenih, vjerojatno će nakon nekog vremena prodavati svoje udjele u pojedinačnim kompanijama. Agrokor kakav smo poznavali neće postojati. On će biti rasprodan dio po dio.
"Samo što se više neće primjerice Jamnica prodati direktno Coca-Coli. Prvo će se ići na fondove bliske Rusima, pa će oni prodavati dalje. Na kraju, kad nekog budućeg ministra gospodarstva budu pitali kako to da je odjednom neka kompanija kupila tvrtku koja drži koncesije na izvore vode ili poljoprivrednom zemljištu, on će sleći ramenima i poručiti: ‘To je privatno vlasništvo’. Isto smo već prošli s Lukom Rajićem i Dukatom koji je prodao Lactalisu", objašnjava nam taj sugovornik.
Pozadinske prodaje do krajnjeg kupca odvijat će se daleko od očiju javnosti. Ivica Todorić je bio pojam zatvorenosti i poslovanja bez izvještavanja javnosti, ali čak su i njegove tvrtki na burzi bile dužne davati određena izvješća. Sad toga neće biti, a međuvlasničkim ugovorima će se određivati upravljanje.
"Ne bi me čudilo da možda, ako budući vlasnici budu željeli, za koju godinu izađu na neku stranu burzu. Ali to je možda još daleko. Za naše male dioničare je sad važno kakve će opcije biti ugovorene da oni mogu izaći iz cijelog vlasništva", kaže Grubišić. I on pretpostavlja da će dio kompanija sadašnjeg Agrokora prvo biti prodan nakon restrukturiranja.
"Mi smo se sad vratili tamo gdje smo bili prije godinu dana, kad su Rusi predložili Todoriću da se makne. Samo što sad, nakon godinu dana ‘lex Agrokora’, sve kompanije unutar sustava lošije stoje u svojem osnovnom poslovanju", kaže Grubišić.
Osim buduće vlasničke netransparentnosti, postoji i još jedan problem o kojemu Vlada i izvanredna uprava ne pričaju dok se hvale uspjehom nagodbe.
To je činjenica da je neke velike hrvatske kompanije uopće ne žele potpisati. Iako se proklamira da su dobavljači jedinstveni, to nije točno. Adris kao jedan od najvećih hrvatskih tvrtki uvijeno je priopćio da model ne smatra poštenim i da će se pravno boriti. S njima su još i Franck, AWT, Granolio, Saponia, Sokol Marić. Kandid, Vindija, Koestlin...
Oni su s Todorićem poslovali ili, bolje rečeno, financirali ga putem mjenica. O modelu smo pisali ranije, no činjenica je da se oni nisu uspjeli naplatiti za razliku od ostalih dobavljača robe. Njima u zraku za otpis visi 450 milijuna eura ili 3,4 milijarde kuna. Ne radi se, dakle, o nekim nevažnim kompanijama, nego onima koje zaista proizvode i rade u Hrvatskoj. Ali oni uopće nisu u fokusu.
Zasad su se primirili i ne izlaze s kritikama nagodbe u javnost.
Svjesni su da se nagodba može izglasati i bez njih jer oni koji su pristali na model imaju više od 66 posto glasova. Ali kako saznajemo, ta grupacija pritišće i Vladu te izvanrednu upravu da im se barem malo izađe ususret i plati dio duga nastao kroz mjenice.
"Ako se nagodba izglasa, ići će na tužbe protiv Hrvatske i onda će svašta izaći na vidjelo", kaže nam jedan od njih.
Sugovornik iz jedne druge kompanije samo kratko kaže da je Udruga dobavljača na čelu s Marinom Pucarom iz Podravke i Maricom Vidaković iz Kraša gledala uske interese, a njih su zanemarili. Oni će još u sljedeća tri mjeseca pokušati dogovoriti i nešto za sebe, ali ako ne uspiju ući u nagodbu, bit će brojnih tužbi i osporavanja.
A upravo je Vlada to htjela izbjeći.
Mogli bi na vidjelo izaći i dokazi kako je stari dug pretvaran u granični iako za to nije bilo osnove i onda plaćan kako se ne bi morao otpisati. Vladi bi to mogao biti problem iako su sad u slavljeničkom zanosu. Još su dvije tužbe gotovo sigurne. Jedna je ona malih dioničara koji, kao i Ivica Todorić, gube sve.
Mali dioničari ne žele da tvrtke kojima su suvlasnici preuzmu milijarde jamstava. I Ivica Todorić sprema arbitražnu tužbu protiv Hrvatske u Londonu. Navodno mu treba još samo nekoliko dana da je završi i preda, a tražit će milijarde. No dok dođe do prvog ročišta, Todorić će vjerojatno biti izručen Hrvatskoj i sjediti u pritvoru.
Odluka o izručenju bit će poznata 20. travnja, ali sutkinja je već naglasila da su mu slabi argumenti o političkom progonu. Uglavnom, i nakon godinu dana problem Agrokora još nije riješen.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Agrokor - kada na mala vrata u kuću pustiš ogromnog jakog debelog Rusa, on pri ulasku razvali i vrata i štokove i pola zida...
77 UDBASA DA POLICIJA MALO DUBLJE ZAGREBE NASLA BI IH SVE MOZDA DA PITAJU CIU JOS DVIJETISUCITE nudili su pomoc u razotkrivanju onih koji su popljackali Hrvatsku i pohranili devize u razne kurvinske otoke i filijale ...ali racan koji rezi ... prikaži još! nije htjeo ni cuti jer je dobro znao o kome se radi.. mnogi od njih nam se smiju i glume poduzetnike godine ai HGK bi trebalo procesljati no kome pricam pa ovi na vlasti sve to znaju oni su i postavljeni tu da se odigra zadnji cin
I onda neka netko kaze kako Todoric nije unistio Hrvatsku, strasno nesto. Da bog da im sve agrokorove firme radile u debelom minusu.