Ekonomix
605 prikaza

Turizam opet spašava Hrvatsku, ali do kad?

Turisti na plaži
Dusko Marusic (PIXSELL)
Pozitivne gospodarske brojke skrivaju mnoge zamke kojima se prikriva stvarno stanje nešg gospodarstva

Hrvatsko je gospodarstvo u trećem kvartalu ove godine raslo po stopi od 2,8%, što je bolje od očekivanja domaćih ekonomista, ali i sporije nego što je ekonomija rasla u istom razdoblju zadnje tri godine, piše Večernji list.

Solidna turistička sezone opet je izvukla hrvatsko gospodarstvo, ali moramo postaviti pitanje do kad će to trajati.

Ove godine hrvatskom turizmu ne cvjetaju ruže, barem ako je vjerovati onim crnim izvještajima da je ove godine bilo manje turista nego prošle što je nezapamćen podatak. Međutim, kao i mnogo toga u Hrvatskoj, rijetki se upuštaju u dubinske analize naših posjetitelja. Analiza Instituta za turizam pokazala je da čak 85% turista u Hrvatsku dolazi cestom, pa tako gotovo svakodnevno svjedočimo golemim gužvama na autocestama.

A ipak naši ministri nisu ni prstom makli da se nešto promijeni po tom pitanju. Izostala je analiza utjecaja na prometnice, nemamo studiju utjecaja na okoliš, nemamo čak ni natruhe plana kako smanjiti gužve. 

Nikica Valentić i Franjo Tuđman Anti-inflacija Ekonomix Najvažniji program koji je zauvijek promijenio Hrvatsku

Isto istraživanje je pokazalo da je internet glavni izvor informiranja o Hrvatskoj za gotovo polovicu naših posjetitelja, oko 44%, a tek iza toga dolaze mediji, pa preporuke obitelji... Tijekom Svjetskog prvenstva u Rusiji smo nadaleko i naširoko pisali koliko se priča o Hrvatskoj, a prije samog SP-a je upravo Express upozoravao da ne postoji nikakva strategija kako kapitalizirati sve to. 

Spomenimo samo ovo - o Hrvatskoj je tijekom Svjetskog prvenstva napisano više tekstova nego u razdoblju od samostalnosti pa do SP-a. Milijuni i milijuni ljudi su se raspitivali o Hrvatskoj, a mi im nismo mogli ponuditi adekvatne informacije.

A zašto je strategija bitna? Pogledajte brojke. U Hrvatsku je 27% turista došlo šest ili više puta, a 40% posjetitelja zarađuje 4000 eura mjesečno ili više. A prosječna potrošnja nije ni približna mjesečnoj plaći. Ljudi koji godinama dolaze u Hrvatsku, ljudi koji imaju goleme plaće - goleme za hrvatske prilike, i dalje troše relativno mizerne iznose. Kad pogledate da gotovo dvije trećine gostiju nema nikakvu zamjerku na svoj odmor u Hrvatskoj, moramo postaviti pitanje zašto ne troše više novca. 

Anteo Miloš i Zvonimir Novosel Ekonomska kriza Ekonomix Oni znaju kako Hrvatsku spasiti od umiranja

Najveći dio potrošnje individualnoga gosta odlazi na smještaj i hranu u samom smještaju, a samo 13 eura troši na hranu i piće izvan smještaja. To znači, da malo karikiramo, gost popije jednu kavu na Stradunu. Prema podacima Instituta za turizam, gosti su najlošije ocijenili programe za loše vremenske prilike. U tome se krije sva problematika hrvatskog turizma. Imamo sunce i more, još da imamo plan što gostu ponuditi kad pada kiša, gdje bi nam bio kraj...

A iduća ekonomska kriza nam je praktički iza ugla.

"Vanjski utjecaji koji mogu prouzročiti globalnu krizu su trgovinski konflikti Kine i SAD-a. Za sada svjetska ekonomija pokazuje tek simptome usporavanja ekonomije. Usporavanje ekonomije na globalnoj razini je vidljivo u smanjenoj likvidnosti u svjetskom financijskom sustavu. Banke manje međusobno posuđuju novac, krediti poduzećima opadaju, općenito smanjuje se ekonomska aktivnost. Međutim usporavanje ekonomije nije kriza. Empirijski je dokazano da ekonomija ima svoje poslovne cikluse te se svakih 5 do 10 godina izmjenjuju faze ekspanzije ili usporavanja. To je samo situacija u kojoj brod nešto slabije plovi. Potvrdu da neće biti značajnije krize daje i Međunarodni monetarni fond (MMF) koji je prognozirao rast svjetskog gospodarstva od 3,7% u ovoj godini." kazao je u razgovoru za Express početkom ovog mjeseca Petar Vušković iz Centra za javne politike i ekonomske analize. 

Konstrukcijski radovi u Hanoveru Potonuće Ekonomix Doing Busines: Hrvatska gora od Makedonije, Srbije i Crne Gore

Prof. dr. sc. Marinko Škare sa Sveučilišta u Puli ispričao nam je da na spomenute cikluse utječu i političke odluke stare po nekoliko desetljeća. "Jako teško je ljudima objasniti da gospodarstvo ne funkcionira u izbornim ciklusima. Hrvatskoj prvo treba plan gospodarskog razvoja, ali plan koji se neće mijenjati svako četiri godine. Trenutačno svaka nova garnitura vlasti mijenja sve planove za razvoj i te ne malo nego često dolazi do ogromnih promjena. Da postoji ikakav kontinuitet ", ispričao nam je Škare. 

Upitali smo ga i vidi li da je hrvatska politika izvukla bilo kakve pouke iz svjetske gospodarske krize ili iz kraha Agrokora, pa na kraju krajeva i kalvarije Uljanika.

"Nismo imali niti jednu ozbiljnu studiju utjecaja Agrokora na naše gospodarstvo. Umjesto da se pristupilo analizi gdje će se na papir pobrojati kako nestanak Agrokora može utjecati na hrvatsko tržište, gledali smo i slušali priče da je to tvrtka koja može urušiti čitavu državu. Koliki je to utjecaj? Što bi se dogodilo u šest mjeseci od gašenja Agrokora? Godinu dana? Tri godine? Ništa od toga ne znamo i to je problem koji je tako simptomatičan za Hrvatsku. Da se razumijemo, ne kažem da ja znam što bi se događalo s Agrokorom. Nitko od nas nije Nostradamus", kazao nam je Škare.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.