Ekonomix
733 prikaza

Ukupno ovršeni dug građana povećan je za 14 milijardi kuna

Slavonski Brod: Predstavnici Udruge Blokirani predstavili građanima svoje aktivnosti
Ivica Galovic/PIXSELL
Kako pomoći građanima u dugu. U organizaciji Styrije i Expressa: Na panelu će diskutirati predstavnici vlasti, Sabora, HUB-a, stručnjaci i udruga građana

Styria Hrvatska i tjednik Express organiziraju konferenciju “Blokade računa građana: Od činjenica k mogućim rješenjima”, u Novinarskom domu u Zagrebu, Perkovčeva 2, u ponedjeljak 27. studenog od 10 do 12 sati.

Na konferenciji će biti predstavljena analiza “Ovršeni dug (blokade) građana”. Rezultate ovog rada predstavit će autor analize i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, a na panelu posvećenom rješavanju problema blokiranih sudjelovat će:

- ministar pravosuđa RH Dražen Bošnjaković,

- saborski zastupnik i bivši minstar Orsat Miljenić,

- viceguverner HNB-a Bojan Fras,

- sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Zorka Čačić Zagrajski,

- čelnica zagrebačkog Ureda za gospodarstvo Mirka Jozić,

- direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović,

- predstavnik udruge Blokirani Sarajko Baksa.

Problem blokiranih je velik jer “kači” gotovo deset posto stanovništva ove zemlje.

Činjenice su sljedeće. U razdoblju gospodarskog oporavka (od sredine 2014. do sredine 2017.) ukupan ovršeni dug građana - pokazuje Šonjina analiza - povećan je za oko 14 milijardi kuna ili više od 50 posto, ali se broj ovršenih građana nije značajno povećao.

Velimir Šonje | Author: Goran Stanzl (PIXSELL) Goran Stanzl (PIXSELL)
Gospodarski oporavak je doveo do smanjenja iznosa kratkotrajnih blokada do godinu dana i smanjenja broja građana pod ovrhama do godinu dana s oko 92.000 na oko 52.000.

- Punih 97 posto ovršenog duga odnosi se na dugove starije od 365 dana.

Najveći broj građana je pod ovrhom subjekata iz, redom: ICT sektora (velikim dijelom telekom operateri), središnje države i banaka.

U pogledu vrijednosnog udjela najvažniji je dug prema bankama čiji je udjel smanjen s oko 58 posto na oko 49 posto od 2014. do 2017., većim dijelom zbog prodaja portfelja.

Više od 50 posto ukupnog dugotrajnog duga (i taj udjel raste) odnosi se - nastavlja Šonje - na dužnike su ukupnim pojedinačnim dugom većim od milijun kuna. Takvih dužnika je svega oko 4500; oko 10.000 osoba ima 2/3 (oko 63 posto) ukupne vrijednosti duga čije su pojedinačne vrijednosti veće od 100.000 kuna i starije od 365 dana. Najveći porast broja dužnika u razdoblju od sredine 2014. do sredine 2017. odnosi se na dugove prema državi, ICT sektoru i osiguravateljima, dok broj dužnika banaka stagnira.

U povećanju ukupnog iznosa dugotrajnog duga u zadnje tri godine prednjači dug prema bankama, središnjoj državi, ostalim sektorima i ICT sektoru, pri čemu se manji pojedinačni dugovi prema bankama, ICT sektoru i ostalim sektorima smanjuju. Konferencija bi trebala odgovoriti na brojna pitanja. Koji su točno ciljevi novog Ovršnog zakona? Je li točno da će se znatno smanjiti troškovi ovrha? Kad će biti gotov? Koji su problemi uočeni? Zašto kod nas sudovi ne provode ovrhe nego ide preko odvjetnika i javnih bilježnika? Je li realno da blokirani traže moratorij na sve dugove? Zagreb je imao mjere otpisa dugova, ali nisu baš uspjele. Zašto?

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.