Ekonomix
184 prikaza

Užas: Potjerali smo uspješne strane tvrtke u Srbiju!

Krka
Hrvoje Jelavic (PIXSELL)
Stranim kompanijama teško je poslovati u šumi naših parafiskalnih nameta

Već su nas napustili deseci stranih tvrtki, i to tvrtki koje nisu tako male i zanemarive. Žele ostati u regiji pa odlaze u Srbiju ili Mađarsku. 

Ondje im je velika neizvjesnost, ali su im cijene manje. Kod nas je i jedno i drugo previsoko, otkriva nam Ante Babić, ekonomist i glavni tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (Foreign Investors Council - FIC).

Jedanaest stranih kompanija udruženje je osnovalo 2011. godine. Trebao je to biti mehanizam za njihov dijalog s Vladom, županijama, gradovima i općinama u Hrvatskoj, a sve s ciljem širenja poslovanja. 

Izbezumljuju ih česte promjene trošarina

Prevelike koristi nije bilo. "Nailazili smo na zid odobravanja, gdje bi vladajući rekli da je nešto super, a zatim ne bi ništa učinili", kaže Babić.

U međuvremenu, udruženje je naraslo i sad broji 20 kompanija, a bilo bi ih mnogo više da Vlada čestim promjenama zakonskih odredaba strane investitore nije potjerala iz Hrvatske.

Primjer su trošarine na goriva i duhan početkom ove godine.

"Trošarine na duhan odnose se na jedan dio industrije, ali one na goriva zahvaćaju čitav niz industrija", objašnjava nam ekonomist.

Naime, čelnici kompanija već u listopadu završavaju svoje planove za sljedeću godinu.

U njemu su, objašnjavaju nam, sadržani i troškovi goriva koji se u Hrvatskoj očigledno promijene tri mjeseca nakon što je donesen proračun za novu godinu, pa je tako i u siječnju ove godine Vlada, zbog prevelikog deficita, morala mijenjati proračun za 2015.

"To je kao da u NBA-u nakon prve četvrtine dobijete nova pravila igre za sljedeću četvrtinu", kaže Babić.

Tako je i naša Vlada stranim investitorima poručila - trica više nije trica, sad je sedmica.

A oni su se, mahom farmaceuti, pokupili u okolne zemlje.

Jedan od uspješnih razgovora bio je s ministrom Mrsićem

"Njih interesira ova regija. Sve te zemlje su pojedinačno premale da bi se isplatilo osnivati podružnicu u svakoj od njih, pa izaberu jednu od zemalja Balkana koja bi trebala biti centar za regiju", objašnjava Babić, koji je kao glavni tajnik udruženja redovito u kontaktu s vlasnicima društava koja odlaze, ali i onih koja zasad još ostaju u Hrvatskoj. 

Takve kompanije odustale su, pak, od dodatnih ulaganja.

"Riječ je o pet, šest milijardi kuna investicija u postojeće tvrtke koje sad razmišljaju uložiti u Beogradu", govori.

S obzirom na to da Udruženje ne može naći zajednički jezik s vladajućima, rješenje traži u Europskoj komisiji.

I ide im. Što ovdje ne prođe kroz direktnu komunikaciju s premijerom ili ministrima, završi kao preporuka Europske komisije Vladi.

"Lani tri od osam, ove godine tri od šest preporuka bilo je na tragu onoga što smo mi govorili", zadovoljno poručuju investitori.

Jedan od rijetkih uspješnih razgovora bio je onaj s ministrom Mirandom Mrsićem.

Bila je riječ o Zakonu o radu, a stranci su u njega uspjeli “ugurati” praktične stvari koje se tiču rada između njihovih sjedišta i hrvatskih podružnica. 

Stojimo u mjestu jer se bavimo pogrešnim stvarima

To je prošlo - velike stvari ne prolaze. Mijenjaju se zakoni i predzakonski akti.

"Iako smo ušli u Uniju i više nema direktiva EU, vladajući koriste taj argument za česte promjene", govori nam Babić.

Povećanje PDV-a za turizam, povećanje naknade za koncesiju za telekome, promjene u plinskom biznisu i energetskom tržištu, uvođenje obveznih kvota zapošljavanja invalida...

To su samo neki od razloga zbog kojih investitori odlaze, a ovi koji su ostali sve su te poteškoće objedinili u drugu po redu Bijelu knjigu. Upitno je kolike su šanse da će je vladajući pročitati.

"Ništa nam u politici nije usmjereno dugoročno. Sve se gleda na način - koliko nam je ostalo do kraja mandata. Stojimo u mjestu jer se bavimo pogrešnim stvarima", zaključuje Babić zgražajući se nad činjenicom kako ni unutar same zemlje ne vrijede ista pravila.

"Nije vam isto u Zagrebu i na otocima. Uvijek vam netko lokalni dođe reći da nešto ne možete. Na primjer, središnja Porezna uprava vam kaže da nešto možete, a lokalna da ne možete", iznosi nam Babić primjer, a strani investitori ostaju u čudu.

No ne ostaju zauvijek.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.