Ekonomix
4556 prikaza

Vezati radne nedjelje samo na blagajnice uvreda je ostalima

Nel Pavletić (PIXSELL)
Nekako je bilo potrebno stručno zaokružiti temu o političkoj odluci Plenkovićeve vlade da zatvore sedmi dan u tjednu za rad trgovačkih centara i drugih srodnih trgovina

Zabrana rada trgovinama nedjeljom bit će ponovno prepakirani politički proizvod serviran biračima na srpanjskim izborima. Ono što ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjih pokušaja vrlo široko definirane zabrane rada koje je srušio Ustavni sud, čini drugačijim jest da se argumenti pokušavaju zadjenuti u plašt ekonomske isplativosti takve odluke, te koriste vrlo plošnu analizu svih potencijalnih ekonomskih efekata koju bi takva odluka donijela. U predstojećem periodu političke kampanje, nasušno je potrebno da birači budu jasno informirani te razumiju sve potencijalne ekonomske koristi i štete zabrane rada nedjeljom trgovinama, te ako im je takav vid zabrane prihvatljiv političkim strankama čiji je to dio programa daju svoj glas. 

Svođenje komuniciranja o ovim promjenama na emotivne ucjene tipa “jadnih teta blagajnica” ne samo da podcjenjuje kognitivne sposobnosti birača, već i patetičnim viktimiziranjem vrijeđa jedan cijeli kontingent vrijednih radnika kojima su potrebna konkretna rješenja, a ne lažna solidarnost. Uostalom, trgovine su otvorene nedjeljom zato što potrošači kupuju nedjeljom, što iz navike, što iz potrebe. 

Proslava Prvog maja u Ljubljani Crveni datumi Top News Od Juge do Hrvatske: Kako smo usavršili spajanje praznika

Svatko od nas ima izbor koji je moćniji od bilo kojeg zakona koji Vlada donese: ako ne podržavate rad nedjeljom, jednostavno taj dan nemojte otići u kupovinu. Autorica ovog teksta također izbjegava kupovinu nedjeljom. Trgovci će primijetiti pad prometa puno brže nego što neki zakon prođe slalom Sabora i eventualno loptanje preko Ustavnog suda koje kasnije slijedi. 

Možda je najbolja ishodišna točka analize promotriti kako je rad nedjeljom reguliran u ostatku Europske Unije. Potrebno je naglasiti da prijepori oko neradne nedjelje datiraju još od prve polovice devedesetih kada je Europski sud pravde poništio dio Europske direktive o radnom vremenu koja je definirala da bi u osnovi minimalni tjedni odmor trebao uključivati nedjelju, prvenstveno jer nisu uspjeli dokazati zdravstvene ili sigurnosne benefite koje bi imao nerad nedjeljom, a ne bilo kojim drugim danom u tjednu. 

Iteracija te iste direktive iz 2003. godine više ne sadrži takav članak, ali Europska Socijalna Povelja obvezuje članice da osiguraju tjedni odmor koji uključuje i nedjelju kao tradicionalni dan za odmor, naravno u mjeri koliko je to moguće i razumno. Dok čekamo rezultate Europske ankete o radnim uvjetima 2020 koja je trenutno u tijeku, podaci iste ankete iz 2015.godine pokazali su da značajan broj stanovnika EU radi izvan standardnih radnih sati, a 54% ih je vikendom radilo barem jednom mjesečno. Svaki treći je radio barem jednu nedjelju, a svaki deseti barem 3 nedjelje mjesečno. U radu nedjeljom prednjače zaposleni u zdravstvu(49%), poljoprivredi(49%), te u uslužnim djelatnostima i prodaji(46%). 

 | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL
Zanimljivo je da nedjeljom rade i samozaposleni - 46% onih koji imaju zaposlene i 41% onih koji ih nemaju. U Hrvatskoj je oko 135 000 zaposlenih u trgovini na malo, što iznosi otprilike 8,7% ukupno zaposlenih kojima bi ste dobar dio nedjelja ili sve nedjelje u godini učinili neradnima. To znači da će nedjeljama i dalje raditi zdravstveno osoblje, zaposleni u poljoprivredi ili pak zaposleni u tvornicama, u potonjem slučaju posebice ako kolektivnim ugovorom nije drugačije definirano između sindikata i radnika. Time bi ste efektivno jednom dijelu radnika(trgovcima) zakonski dodijelili pravo za koje se radnici u drugim sektorima moraju izboriti, pa to više liči na favoritizam nego solidarnost. 

Trenutni prijedlog Vlade dobrim je dijelom namjerno ili slučajno prekopirani Macronov zakon iz 2015. godine koji dozvoljava gradonačelnicima da izaberu 12 nedjelja kojima će biti dozvoljen rad trgovinama, dok će u specifičnim turističkim područjima rad biti dozvoljen i svake nedjelje. Dozvoljen je rad nedjeljom u specifičnim turističkim područjima i u Austriji koja se zaziva kao poželjan model. Jedina bi razlika bila u tome što bi u hrvatskoj inačici poslodavci sami birali koje nedjelje u godini žele raditi, dok bi broj takvih nedjelja bio ograničen. 

Dakako, svaka regulacija koja doista nije promišljena (a u slučaju hrvatskih političara ona skoro nikada nije) donosi i sa sobom anomalije. Prva se tiče toga da ostavljanje na izbor nedjelja koje će biti neradne poslodavcima stvara dodatne probleme u pozicioniranju naspram konkurencije i komplicira tržišnu utakmicu, te ima redistributivne učinke između aktera na tržištu koja nije odmah evidentna. Zabrana rada većinu nedjelja u povoljniji položaj stavlja manje trgovce kojima ta zabrana donosi veće smanjenje troškova nego što im donosi pad prihoda. 

 | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
S druge strane, trgovcima koji nedjeljom imaju značajne prihode ali imaju mogućnosti zaposliti dodatnu radnu snagu da pokriju taj dan rada, ograničavanje rada nedjeljom šteti. No jasno je da će i kod jednih i kod drugih biti nezanemariv broj otkaza, i da je to žrtva na koju ne smijemo zaboraviti kada raspravljamo o ograničavanju rada nedjeljom. Druga anomalija nadovezuje se na prvu, jer je automatski pretpostavljeno da će trgovci birati raditi onim nedjeljama koje odgovaraju turističkoj sezoni, što znači da postoji mogućnost da će doći do migracije radne snage na more kada trgovci budu imali veće potrebe za njom. Istovremeno, u mjestima koja nisu turistička, dućani će izabrati biti zatvoreni zbog manjka radne snage. 

Plastično rečeno - to znači da će austrijski turist u Hrvatskoj moći ići kupovati srpanjskom nedjeljom, ali će netko u, primjerice, Valpovu poljubiti vrata dućana. Treća anomalija koja bi mogla biti posljedica regulacije jest odlazak postojećih potrošača u prekograničnu kupnju. To mnogi potrošači koji žive u pograničnim područjima već i danas iskorištavaju jer su cijene artikala niže, zbog nižih poreza, ali i nižih lokalnih marži. 

U kratkom roku, nema razloga da potrošači tu svoju naviku promijene, već da samo frekvenciju iste intenziviraju uslijed neradne nedjelje. Četvrta je anomalija možda pomalo anegdotalna, no kod potrošača je izazvala sveopće čuđenje. Donedavno su od epidemiološke zabrane rada nedjeljom bile izuzete benzinske crpke, pa su mnogi bili vrlo iznenađeni što na određenim benzinskim pumpama nedjeljom imaju rasprodaju praška za pranje rublja. Usvoji li se zakon, takvih će primjera biti sve više. Nekome nametnuto ograničenje je nekome drugome prilika.  

Kruzeri Barka mala... Life Radnici otkrivaju mračnu stranu rada na kruzerima

Za kraj, pokušajmo naš pogled proširiti izvan kratkoročnog horizonta političara koji ovu kompleksnu problematiku destiliraju za potrebe nadolazećih izbora. Istraživanja i iskustva iz primjerice Poljske koja je uvela zabranu rada nedjeljom su pokazala da u dugom roku potrošači na ograničavanje rada trgovina reagiraju tako da se prebacuju na kupovinu online. 

Pandemija je samo hrvatske potrošače osvijestila što se sve može danas kupiti online - od doslovno samoniklog virtualnog placa na Facebooku, do webshopova s odjećom koji nude popuste i povoljne politike povrata. Webshopovi ne trebaju radnike na blagajni, ni prodavače da slažu police. U inozemstvu je online trgovina toliko već uzela maha da analitičari proglašavaju kliničku smrt trgovačkih centara i fizičkih trgovina općenito, te da je jedini način da oni opstanu da prošire sadržaje u vidu restorana, barova, teretana, kina, igraonica i drugih sadržaja. 

No ni revitalizacija trgovačkih centara neće spriječiti ugrozu poslova prodavača koji prema sad već slavnoj Oxfordskoj studiji imaju jedan od najvećih rizika od automatizacije u skorijoj budućnosti. Da su tektonske promjene  na horizontu jasno je iz činjenice da je američki trgovinski gigant Amazon nedavno počeo prodavati tehnologiju koju je razvio i testirao kada je preuzeo lanac supermarketa Wholefoods, a tiče se korištenja naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, senzora i računalnog vida te mobilnih aplikacija koji omogućuju poslovanje fizičkih trgovina bez potrebe za prodavačima. 

Ako ta tehnologija zaživi na masovnoj skali - a postoji dobra šansa da hoće zbog konkurencije među trgovcima - prodavačima će svaki dan nažalost biti neradna nedjelja. U tom kontekstu opet se iscrtava perzistentna nemogućnost hrvatskih političara da se uhvate u koštac s problemima 21.stoljeća, već neopisivo lako prinose svaku potrebnu tuđu žrtvu na oltar svog reizbora.

  • turziyumli 03:46 09.Lipanj 2020.

    Najbolji honorarni rad od kuće kod kuće. U posljednjem mjesecu sam primio plaću od 27583 dolara laganim radom na mrEži od kuće. Ja sam student i radim honorarno posao od kuće i ostvarujem više prihoda. Lako radim svakodnevno 2 do ... prikaži još! 3 sata dnevno u slobodno vrijeme. ako i vi želite zaraditi ovaj ogromni novac onda dođite i budite dio nas. Više pogledajte ovdje ... ...........................➤➤➤➤➤➤➤ cutt.ly/NyvKMnJ

  • Spilar 21:23 06.Lipanj 2020.

    Da sam ja Ministar, nitko me ne bi ubjedio a jos manje prisilio, da budem Pinokio za interese stranke na izborima. Ne bih si dozvolio ispasti budala u ocima kolega, i tvrdio da u nedjelju je najmanji promet ili da ... prikaži još! je "izmjereno negdje" da je profitabilnih samo 14 nedjelja u godini. Ne bih si to dozvolio.

  • porzodardu 03:55 06.Lipanj 2020.

    Vеčегаs sam slоbоdna Želitе li рорiti piće, кliкnite vеzu dа biste рrоnašli moj рrofil s telеfonskim brojem  ... ...........................➤➤➤➤➤➤➤ cutt.ly/NyvKMnJ