Potražnja građana za gotovinskim kreditima gotovo nikad nije bila veća, pa je s rastom potražnje porasla i ponuda banaka: rokovi otplate i iznosi kredita se povećavaju, a kamatne stope nastavljaju padati. Priliku, čini se, posebno žele iskoristiti male banke. Imex banka, Podravska, Slatinska i Banka Kovanica, primjerice, nude gotovinske kredite na rok od 12 godini, a u Croatia banci građani ih mogu uzeti na razdoblje od čak 15 godina, piše Jutarnji list.
Najveći iznosi dosežu 300.000 kuna ili 40.000 eura, a trenutačno najpovoljnije mogu uzeti u OTP banci: fiksna kamatna stopa za eurske kredit na rok od 10 godina efektivno iznosi 5,49 posto. Tek je nešto viša u PBZ-u, 5,92 posto iznosi promjenjiva kamatna stopa na istu vrstu kredita.
Ubrzani rast gotovinskih kredita, koji su na razini cijelog sustava lani povećani 11 posto, malo je zabrinuo HNB, prije svega zbog toga što nisu osigurani, odobravaju se na duži rok, a procjena kreditne sposobnosti klijenata nije osobito zahtjevna, nastavlja Jutarnji.
Osim toga, tu je i problem što se daju na puno duži rok nego ranije, kada su se gotovinski krediti davali uglavnom na rok od pet godina, dok ih u zadnje dvije godine banke daju na 10, pa i 12 godina, a kako piše Jutarnji, jedna je banka pristala i na rok od 15 godina, kao da je riječ o stambenim kreditima.
U HNB-u smatraju da banke "impulzivno" kreditiraju građane, što bi moglo dovesti do prezaduženosti građana, a bankama stvoriti gubitke. Zbog toga HNB od prošle godine pažljivije nadzire stanje na tržištu gotovinskih kredita, ali sada pripremaju konkretne mjere kojima bi se otežalo odobravanje gotovinskih kredita. Kao neke od mjere su ograničavanje roka trajanja kredita, stroža procjena kreditne sposobnosti klijenta te povećanje kapitalnih zahtjeva bankama ako odobravaju gotovinske kredite.
"Nakon što smo javno upozorili na relativno brz rast gotovinskih kredita krajem prošle godine, u javnosti se počelo glasno špekulirati o potrošačkim kreditima kao novom 'švicarcu', pa treba jasno reći da se radi o bitno različitim slučajevima", kazao je Boris Vujčić u intervjuu Novom listu, objavljenom u subotu.
Objasnio je da se nenamjenski potrošački krediti odobravaju uglavnom u kunama uz fiksne kamatne stope, pa su i rizici puno manji. No, ističe, neke paralele ipak postoje.
"Recimo, zbog blažih kriterija procjene kreditne sposobnosti, banke će u nekim slučajevima odobriti skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti", naveo je guverner.
Kao glavne razloge povećanom kreditiranju građana posljednje dvije godine, osobito gotovinskim kreditima, bankari navode gospodarski oporavak i pad kamatnih stopa, ali i činjenicu da se gotovinski krediti uzimaju za različite namjene, uključujući kupnju automobila, pa čak i kuća te stanova.
Na razini sustava brojke za sada pokazuju da se ne povećava broj onih koji ne mogu vraćati gotovinske kredite. Štoviše, kao i u slučaju drugih kredita, udjel se smanjio s najveće razine od 10,1 posto 2014. godine na 5,93 posto u rujnu prošle godine. Međutim, teško je znati što će biti za 10-ak godina. Laka dostupnost kredita putem interneta i činjenica da su se banke počele koristiti algoritmima umjetne inteligencije za određivanje kreditne vrijednosti klijenta, na temelju financijskih podataka o njemu, HNB očito ocjenjuje kao nedovoljno sagledavanje dugoročnog rizika, zaključuje Jutarnji.
