Proračunski deficit od 116 milijardi eura u samo pet godina, takav gadan scenarij slijedi Velikoj Britaniji kao direktna posljedica Brexita, otkriva Financial Times. Glavni razlog ovakve proračunske rupetine i očekivanog posljedičnog enormnog zaduživanja europske otočne nacije leži u očekivanom smanjenju gospodarskog rasta, bijegu investicija i na kraju manjim poreznim prihodima. Izvještaj se pojavljuje točno jedan tjedan nakon izvještaja o proračunu i govora u parlamentu britanskog ministra za financije i gospodarstvo Philipa Hammonda.
On je tada rekao da sumnja da će vlada biti u stanju održati stabilnim ekonomiju s ovako povećanom potrošnjom i smanjenjem poreza. Ovime svi oni koji su upozoravali da bi Velika Britanija mogla jako skupo platiti izlazak iz EU-a, dolaze na svoje. U svjetlu toga britanski ministar vanjskih poslova i tijekom kampanje uoči referenduma o Brexitu Boris Johnson zatražio je od članica EU-a da njegovoj zemlji omoguće nastavak slobodnog pristupa jedinstvenom tržištu EU-a. Ispalo je da Johnson traži slobodan protok kapitala, ali ne i ljudi i naravno da su ga kolege iz EU-a dočekali na nož.
Johnson se niti prije nije pokazao kao posebno diplomatski raspoložen diplomat, da bi sada ispalo da mu nije strano niti brutalno se sramotiti. Talijanskom ministru za gospodarski razvoj Carlu Calendi, koji je prvi primijetio što Johnson zapravo traži, Johnson je nabio na nos: "Onda ćeš ti kod nas prodavati manje prosecca." Calenda mu je, međutim, uzvratio brutalnom istinom: "Ja ću jednoj zemlji prodati manje prosecca, dok ćete vi u 27 zemalja prodati manje 'fish & chipsa'." Na kraju mu je poručio da bi se netko na usporedbe ovakve vrste mogao još i uvrijediti.
