Prijenos snaga i opreme NATO-a iz strateških luka u zapadnoj Europi na istočno krilo koje graniči s Rusijom i Ukrajinom traje oko 45 dana, prema navodima dužnosnika EU-a.
Prema pisanju Financial Timesa, europske vlasti namjeravaju predstaviti novi prijedlog o „vojnoj mobilnosti” za zemlje NATO-a. Prema izvorima lista, cilj je skratiti vrijeme potrebno za premještanje trupa iz zapadne u istočnu Europu na tri do pet dana.
Njemački general-poručnik Alexander Sohlfrank, zadužen za pripreme Njemačke za ovu operaciju, rekao je novinarima da svaki element mora funkcionirati „poput švicarskog sata”. Prema njegovim riječima, cilj je Moskvi poslati snažan odvraćajući signal: „Znamo što smjerate i spremni smo. Pogledajte, tu smo.”
FT napominje da su rute razmještanja trupa, kao i njihov broj, tajni. Međutim, diplomatski izvori u NATO-u opisali su analitičke procjene — da će oko 200.000 vojnika, približno 1.500 tenkova i više od 2.500 drugih oklopnih vozila biti prebačeno iz SAD-a, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva preko kontinentalne Europe — kao „uglavnom točne”.
Kako bi olakšale vojni transport, zemlje EU-a moraju prevladati niz logističkih izazova. Primjerice, Estonija, Latvija i Litva provode projekt Rail Baltica radi povezivanja Baltika s europskom željezničkom mrežom. Projekt je osmišljen uzimajući u obzir vojne pokrete i uključuje prijevoz izvanstandardnog tereta. Znatni radovi moraju se obaviti i na europskoj cestovnoj mreži, osobito u Njemačkoj, koja će imati središnju ulogu u provedbi NATO-ova plana transporta trupa.
Države članice EU-a identificirale su oko 2.800 ključnih točaka prometne infrastrukture koje hitno zahtijevaju modernizaciju. No, dužnosnici u Bruxellesu su taj popis suzili na 500 prioritetnih projekata.
Europske vlasti također rade na „vojnom Schengenu”, koji bi ujednačio različita pravila o kretanju vojske i oružja. Dok god zemlje NATO-a nisu u ratu, vojni zapovjednici morat će se pridržavati različitih carinskih propisa i radnih zakona u svakoj državi kroz koju prolaze.
U nedavnom intervjuu, njemački ministar obrane Boris Pistorius izjavio je da bi Rusija mogla započeti rat s NATO-om 2029., a možda već 2028. Najvjerojatnije mete Kremlja bile bi baltičke države: Estonija, Latvija i Litva. Vladimir Putin je u više navrata javno izjavio da Rusija ne planira napasti NATO.
U ljeto 2022. estonske vlasti navele su da je NATO-ov plan obrane Baltika predviđao brzo osvajanje triju država od strane Rusije i njihovo oslobađanje tek nakon 180 dana. Tijekom tog vremena Estonija bi bila „izbrisana s karte”, izjavila je tadašnja premijerka Kaja Kallas.
