Prije nekoliko dana Warren Beatty napravio je vrlo hrabru stvar; snimio je film, kao redatelj, scenarist i još kao glavni glumac o Howardu Hughesu, i to nakon što je sve granice i rekorde na tu temu već podosta godina ranije porušio Martin Scorsese. Jedino zbog čega mu je posao bio donekle olakšan bilo je to što se njegova priča odvija od 1958., u trenutku u Hughesovom životu nekoliko godina nakon što Scorsese završava. Inovator, filmski producent, ekscentrični milijarder koji je imao velikih problema sa svojim opsesivno-kompulzivnim poremećajem, Howard Hughes je uvijek bio zahvalan za pojaviti se u filmovima i serijama. David Thomson je nedavno za BBC rekao da je Hughes živio takav život u kojem je ostvarivao sve do posljednje adolescentske fantazije.
Radio je filmove, posjedovao studije, petljao se s Jean Harlow, Jane Russell, Katherine Hepburn, Idom Lupino, s kim sve ne. Njegov je otac bio stručnjak za pronalaženje nafte koji je uredno pronalazio i gubio prava mala bogatstva. Njegova majka je pak boila aristokratska unuka konfederacijskog generala, a to što je pri rađanju Howarda Hughesa umalo umrla, njenog je supruga natjeralo da zaradi milijune, ovaj put napokon takve da ih konačno počne i zadržavati. 1909. izumio je revolucionarnu bušilicu koja se mogla probijati kroz granit. Njegova majka bila je opsjednuta bolestima, što je prevelikom pažnjom i strepnjom nad sinom, prenijela i na Howarda. Njegov otac je pak plaćao ogromne novce kako bi maloga pošto poto utrpao u najbolje obrazovne ustanove, no Howard Hughes, sramežljiv i djelomično gluh, izrazit se nije snalazio u takvim društvima. Zato se savršeno snalazio u svoje dvije strasti; avioni i filmovi.
Imao je samo 18 godina kada je ostao bez oba roditelja u kratkom razdoblju. Opsesivan oko higijene već tad, mračno zgodan, lud za filmovima i avionima, punom silinom uskočio je u svijet filma, glamura, nije žalio novca i nije se obazirao na rizike, te je s filmom "Hell's Angels" zaradio tada užasno ogromnih četiri milijuna dolara 1930. U zvjezdane visine lansirao je Jean Harlow... A kada se konačno više nijedan film nije mogao mjeriti s vrtoglavim životom koji je vodio, frenetičnim projektima na avionima, ludih poslovnih obrata, opet s kojekakvim spaljenim situacijama iz svijeta glamura, prodao je 1955. studio i posvetio se isključivo avioindustriji koju je razvio u strašan biznis.
No, uzbudljiv život imao je i svoju cijenu, povremene psihičke krize u kojima bi se znao zatvoriti u kino dvorano ili u stan, paranoično skupljati urin u staklenke, kako je to ovjekovječio Scorsese, i s vanjskim svijetom komunicirati isključivo kroz ključaonicu. Ali se izvlačio, posrtao je i ustajao. 1966. njegova je tvrtka, kao dobavljač vlade SAD-a, konstruirala Surveyor 1, prvu letjelicu koja će se spustiti na Mjesec.
1970. kada je CIA odlučila s pacifičkog dna izvući sovjetsku podmornicu, Hughesova je tvrtka bila ta koju je dopalo smisliti priču za paravan. U 60-ima je u Las Vegasu pokupovao toliko hotela i kockarnica koliko nije nitko nikada u povijesti toga grada, a onda i tamošnju TV kompaniju. I dok mu je sve što je radio uspijevalo, ili se u najgorem slučaju uvijek dočekivao na noge, istodobno je užasno patio od psihičkih poremećaja od kojih se opsesivno-kompulzivni poremećaj znao pokazivati i kao još i najbezazleniji. Posljednjih se godina njegovo stanje pogoršalo, znao je i odlutati, pa bi ga tražili. Konačno oslobođenje od patnji doživio je 1976., mirno preminuvši, gledajući filmove na velikom ekranu u zamračenoj prostoriji.
